Tribina KARLOVAČKI „SIGNALI NAD GRADOM“ PDF Ispis E-mail

Povijesni događaj od prije 75 godina poklonici antifašizma obilježili su tribinom u Knjižnici za mlade pod nazivom „Akcija ulaska partizana u oklupirani Karlovac“ te polaganjem vijenaca na spomen obilježja Ivice Gojaka i Većeslava Holjevca

Polaganjem vijenaca isred spomenika skojevcu Ivici Gojaku, kod drvenog mosta na Korani, koji je prilikom povlačenja partizana preodjevenih u domobranske odore bio teško ranjen, zbog čega je i umro – i kod bezimene biste Većeslavu Holjevcu u Parku heroja, u centru grada na četiri rijeke, te tribinom „Akcija ulaska partizana u okupirani Karlovac“ u karlovačkoj Knjižnici za mlade, obilježena je akcja od prije 75 godina, kada je skupina kordunaških partizana ušla  u okupirani grad u drugoj polovici studenog da iz zatvorske bolnice izvuče Marijana Čavića Grgu, sekretara Mjesnog komiteta  KP Karlovac, kojeg su ustaše bili zarobili.

Hrabar partizanski pothvat

Akcija, međutim, nije uspjela, iako je bila dobro i detljno planirana. Naime, ustaše su teško ranjenog Čavića iz bolnice prije toga prebacili u policiju, ispitivali ga i mučili, nakon čega je ubrzo preminuo. Partizani su bez većih problema ušli u grad, došli do bolnice i istim se putem, preko starog drvenog koranskog mosta na Mekušju, neobavljenog psla vraćali natrag. Prilikom povratka, na samom je mostu došlo do puškaranja s talijanskim i ustaškim snagama. Tu je teško ranjen skojevac Ivica Gojak, koji je ubrzo preminuo na rukama drugova. Imao je 19 godina, bio je rukovodilac skojevske organizacije u karlovačkoj gimnaziji.

Do  ulaska partizana u Karlovac došlo je na inzistiranje Nade Dimić i Vece Holjevca, na sastanku vojnih i političkih rukovodilaca u selu Vučkovići na Petrovoj gori. Partizani, svi su bili dobrovoljci, nisu znali kamo idu i što im je zadatak sve dok nisu stigli do sela Miljuši nadomak grada. Tada su saznali pojedinosti planirane akcije. Uz Većeslava Holjevca Vecu, partizansku grupu sačinjavali su: Pero Peurača, Veljko Blažević, Stevica Lukačić, Grga Milošinčić, Ivica Gojak, Uroš Opačić, Miloš Petković Peko, Drago Vukić, Vojo Martinović, Đorđe Momčilović, Nikola Sipić, Nikola Kovačić, Milan Šaula, Milan Bukva, Miloš Korać, Dušan Đurić, Ninko Eremić, Rade Savić, Pajo Bukva, Miloš Todorić, Đuro Mađarac, Marko Mrkić, Dušan Pekić i Branko Kresojević.  Iako u toj hrabroj akciji nisu uspjeli, kordunaški partizani dobrano su uzdrmali njemačko-talijansko-ustašku famu o vojnoj i vojničkoj superiornosti. O ovom događaju izvijestili su Radio London, Radio Moskva i Radio Slobodna Jugoslavija, što je imalo velikog odjeka među saveznicima, a snimljen je i film pod naslovom „Signali nad gradom“ scenarista Slavka Goldsteina, redatelj je bio Žika Mitrović a glavnu ulogu tumačio je poznati beogradski glumac Aleksandar Aca Gavrić.

Mirko Miladinović, predsjednik Udruge antifašista Karlovac, moderator tribine, posebno je istakinuo: „Partizanska akcija pokrenuta je zbog Marijana Čavića Grge (ilegalnog imena Zvonimir Držić Dugi), metalskog radnika, sekretara 3. rajonskog koiteta KP u Zagrebu. CK KPH delegirao ga je za člana OK KPH i sekretara MK Karlovac. Njegovim vezama u Karlovac su dolazili organizatori ustanka, dok su se karlovački antifašisti pripremali za borbu. Čavić je uhapšen u Karlovcu 16. listopada 1941.. Podvrgnut je strašnim mučenjima. Rezanjem žila pokušao je izvršiti samoubojstvo. Kako nije u spio, dopremljen je u karlovačku bolnicu“.

Uhapšeno 260 ljudi

O Većeslavu Holjevcu sjećanja je evocirao Juraj Hrženjak, istaknuti dugogodišnji dužnosnik SABA RH: „Doživljavamo ga putem njegovih djela, stvaralaštva i vizionarstva. Znam ga od 1942., kada je postao komesar Prvog korpusa NOV i PO Hrvatske, fascinirao me oduvijek i nisam našao čovjeka koji bi mu bio po nizu kvaliteta sličan. On nije nikada isticao sebe ni svoje zasluge koje su bile iznimno velike. Kao mladić s 23 godine imao je viziju borbe, smogao je snage i okupio mlade ljude da dokaže da je moguće prodrijeti kroz  neprijateljske linije i da je moguće spasiti druga. Nije im ništa obećavao, već ih je upozorio o opasnosti akcije i na mogućnost da svi mogu poginuti. On je veliki junak, ali je ono ljudsko u njemu najveće. Podigao je Karlovac i Zagreb, zaslužan je za industrijalizaciju zemlje“.

Slavko Goldstein je kazivao o akcijama u Karlovcu prije ulaska partizana, te o pisanju scenarija za film. Desetak puta se našao s Holjevcem i razgovarao o akciji. Pomagao mu je i Đorđe Momčilović, jedan od sudionika. „Prva akcija u Karlovcu, koju je također vodio Veco, je bila 3. srpnja. S još trojicom drugova srušio je dio dalekovoda. Onda dolazi 19. srpanj  kada je minirana pruga u Mrzlom polju. Pekarski pomoćnik Nikola Šavor i Milan Davidović neuspješno izvode jednu akciju, ustaše ih hapse, Davidović umire u mukama, a Šavor, sekretar SKOJ-a, odaje drugove pa su ustaše 21. srpnja uhapsile preko 20 ilegalaca. U Karlovac 7. kolovoza dolazi prijeki sud, 45 ljudi je osuđeno na smrt i tako počinje ustanak u gradu. Ostali ilegalci su se spasili slučajno i odlaze na Kordun. Šavora su 1942., uhapsili partizani“, rekao je Goldstein, koji je sve ove događaje ovjekovječio u knjizi „1941., godina koja se vraća“.

Akcija upada u grad je dobro uzdrmala ondašnju vlast i represalije su bile stravične. Uhapšeno je 260 ljudi. Odvedeni su u Jasenovac i nitko nije tamo preživio. Radilo se uglavnom o Srbima, ljevičarima i komunistima. Velika i brza odmazda ustaša dovoljno govori kakav je odjek Vecina akcija imala među narodom. Ustašama je bila velika i neočekivana pljuska. U to vrijeme je i Goldstein pobjegao iz grada. Slavkov brat Danijel Ivin, također povjesničar je rekao da je Holjevčeva akcija označila svjetlo dok je gotovo cijela Europa bila u Hitlerovom mraku: „Borci protiv fašizma pokazali su da su velike vojne mašinerije i te kako ranjive“.

Martin Jendrašic, počasni predsjednik Saveza udruga antifašista Karlovačke županije je govorio o problemima koje antifašisti imaju oko povratka spomen ploče koja je do 1990. stajala na zgradi stare bolnice na Dubovcu, a koja je razbijena i skinuta: „Više od pet godina rade se opstrukcije od lokalne i regionalne vlasti, preko raznih braniteljskih udruga do vlasnika zgrade, samo kako se nova ploča ne bi vratila. Onemogućavanje vraćanja spomen ploče istaknutom antifašistu, borcu za slobodu, legendarnom gradonačelniku Zagreba i iznad svega – hrvatskom domoljubu Većeslavu Holjevcu, na mjesto gdje je godinama bila, to je sramota za cijelu Hrvatsku“.

Bojan Mirosavljev

Fotosi . Većeslav Holjevac Veco, spomenik (s performansom) u Zagrebu

„Signali nad gradom“ – plakat za film Žike Mitrovića i Slavka Goldsteina