U mnogim europskim zemljama 8./9.svibnja se i ove godine slavio kao završetak Drugog svjetskog rata, kao Dan oslobođenja od fašizma i rata i/ili kao Dan pobjede. Iako se dani oslobođenja slave u svakoj zemlji na različite datume, u Italiji 25. travnja, u Francuskoj krajem kolovoza s oslobođenjem Pariza, u Nizozemskoj 4./5. svibnja, komemorativni događaji i sjećanja na oslobođenje i osloboditelji se nalaze u mnogim zemljama.
Ove godine FIR se fokusirao na jednostavnu poruku koja glasi:
“U spomen na 8. svibnja 1945., dan oslobođenja od fašizma i rata, zahtijevamo od političara u svim europskim zemljama: prestanite tolerirati i podržavati ratove u Ukrajini, na Bliskom istoku i drugim dijelovima svijeta! Ljudima su sada potrebni mirovni pregovori!” Naravno, zabrinuti smo i zbog nadolazećeg napredovanja ekstremne desnice na predstojećim izborima za Europski parlament, ali 8. svibnja također mora poslati jasnu poruku za mir u ovim ratnim vremenima. Politički široka njemačka mirovna inicijativa u povodu 8. svibnja formulira: “Mir u Europi nije moguć bez Rusije. Predani smo europskoj sigurnosnoj arhitekturi koja podjednako vodi računa o sigurnosnim interesima svih, u kojoj se sukobi rješavaju mirnim putem u duhu Immanuela Kanta, a oružje postaje suvišno. Naš je planet previše ranjiv, a razvoj oružja za masovno uništenje previše opasan da bi još jedan veliki rat bio čak i mala mogućnost.” Slažemo se s ovim.
8./9. svibnja također je datum sjećanja na velika postignuća svih dijelova antihitlerovske koalicije, partizanskih i narodnooslobodilačkih pokreta, boraca i boraca antifašističkog otpora i postrojbi savezničkih snaga, što je Crvena armija nedvojbeno podnijela najveći teret. Politička dužnost svih vlada u Europi i civilnog društva trebala bi biti da to poštuju, kao što su to učinili francuski predsjednik Macron, belgijski kralj i ruski predsjednik Putin.
No, ne samo od rata u Ukrajini vidimo da se politički lideri u mnogim europskim zemljama sve više povlače s odgovornosti za ovu komemoraciju. Slave 27. siječnja kao dan sjećanja na sve žrtve fašističkog progona, ne prisjećajući se da je taj dan sjećanja neraskidivo vezan uz oslobađanje logora smrti Auschwitz od strane sovjetske vojske. Prije nekoliko godina čak se moglo čuti da je Auschwitz oslobodila Ukrajina, jer su do Auschwitza došle postrojbe drugog ukrajinskog fronta.
Kad je riječ o skrivanju uloge Crvene armije, u današnjoj ideološki nabijenoj situaciji očito nema moralnih granica.
Dva primjera iz Njemačke. U povodu proslave oslobođenja u koncentracijskim logorima, u kojima su, naravno, bile zatvorene tisuće sovjetskih zatvorenika i – kao u koncentracijskom logoru Buchenwald – likvidirane masovnim ubojstvima, postojala je direktiva, očito inicirana iz ureda ministra Državni za kulturu, da predstavnici Ruske Federacije i Bjelorusije ne moraju biti pozvani na takve komemorativne događaje. Zar te države više ne smiju primjereno obilježavati žrtve fašističkog progona iz svojih zemalja?
Njemačka vlada objavila je da ne planira nikakve događaje za obilježavanje Dana oslobođenja. Kancelarka i ministri također ne bi sudjelovali u događajima koje organiziraju drugi povodom obilježavanja te prigode. Uputa njemačkim vladinim agencijama da izbjegavaju bilo kakav službeni kontakt s ovim komemorativnim događajima 9. svibnja, kada konzularna predstavništva Ruske Federacije obilježavaju spomen na sovjetske žrtve “Velikog Domovinskog rata”, je neugodna. To je navodno bilo potrebno jer su takve komemoracije služile samo za “opravdanje ruskog agresorskog rata”. Berlinski senat otišao je i korak dalje. Dana 8. i 9. svibnja 2024. zabranio je pjevanje ili sviranje sovjetskih vojnih pjesama, isticanje bilo kakvih uniformi kao i ruskih i sovjetskih zastava i simbola na svim sovjetskim memorijalima u Berlinu. Ova zabrana je provedena uz veliku prisutnost policije. Ovo je način da se eliminira obilježavanje 27 milijuna žrtava Sovjetskog Saveza tijekom rata za istrebljenje od 1941. do 1945. kao i oslobađanja od strane sovjetske vojske.
FIR i njegove organizacije članice nikada neće zaboraviti izuzetnu ulogu sovjetske vojske u vojnom porazu nacizma. Sjećamo se i obilježavamo narodno-partizanski i oslobodilački pokret. Ipak, ne zaboravljamo važnu ulogu savezničkih snaga, čiji je glavni teret na kopnu imala Crvena armija.
FIR – dr. Urlich Schneider (glavni tajnik FIR-a)
