U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja održana je Svečana akademija povodom Dana antifašističke borbe.
Prigodnim govorima na svečanosti su se obratili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut koji su svim Riječankama i Riječanima, stanovnicima Primorsko-goranske županije i svim građanima Hrvatske čestitali Dan antifašističke borbe.
Gradonačelnik Filipović u svom je govoru istaknuo kako bez obzira na političke podjele i stranačka neslaganja, ideja antifašizma mora biti jasna poveznica svih koji misle i žele dobro sebi, svojoj djeci i svima ljudima koji o budućnosti razmišljaju kao o vremenu u kojem će demokratski procesi biti dominantan društveni oblik komunikacije i djelovanja u javnom životu.
„S ovog mjesta pozivam pripadnike svih političkih stranaka koje djeluju u Rijeci, našoj Županiji i Republici Hrvatskoj da u svom radu uvažavaju vrijednosti antifašizma, jer je to civilizacijska tekovina moderne i demokratske Europe. Oko tih vrijednosti ne bi trebalo biti razilaženja i međusobnih svađa. Kad kažemo da se Hrvatska danas temelji na odlukama ZAVNOH–a, ugrađenim u naš Ustav, kao i na pobjedi antifašističkih boraca u Drugom svjetskom ratu, onda to moramo reći bez zadrške, onako kako to govore druge europske zemlje koje antifašizam doživljavaju kao svoj nacionalni ponos“, poručio je Filipović i dodao kako je Rijeka grad koji se ponosi antifašizmom i kako će tako biti i u buduće.
„Rijeka je i grad u kojem se može ugodno živjeti i dobro poslovati, što su svakako prepoznali i strani investitori. Rijeka je grad studenata, sporta i kulturne ponude, grad koji svojim građanima nastoji poboljšati kvalitetu življenja izgradnjom stanova, vrtića, suvremenih cesta, pročišćivača voda, kilometara novoga vodovoda i odvodnje, ali i grad s kvalitetnom turističkom ponudom kojoj će još pridonijeti i obnovljeni brod Galeb. Rijeka je danas najveće gradilište u Hrvatskoj u kojem se realiziraju mnoge važne i velike javne i privatne investicije. Zahvaljujući tim investicijama Rijeka će za koju godinu uz novu marinu, novi kontejnerski terminal, novu knjižnicu i poduzetničku zonu imati novo lice i biti ugodnija za život i rad. Uz sve ovo, naša odgovornost i zadaća je stvarati pretpostavke za dostojanstven život svakog pojedinca u društvu, stvarati društvo jednakih mogućnosti u kojem su ravnopravnost, sloboda i međusobno uvažavanje jedan od najvećih prioriteta“, rekao je Filipović i pozvao sve građane, a posebice mlade ljude da ustraju u tome da Rijeka i dalje bude glas svijesti u Hrvatskoj.
„Budimo glasni kada ukazujemo na društvene nepravde, budimo još glasniji kada osuđujemo one koji ponižavaju ili obespravljuju druge. Pokažimo svima da je Rijeka drugačiji grad, antifašistički grad, grad tolerancije, grad u kojem su svi dobrodošli, europski grad 21. stoljeća“, završio je Filipović.
Župan Zlatko Komadina u svom je govoru istaknuo kako je narod ovog kraja dokazao kako je suživot u različitosti moguć, prije svega uz duboko poštovanje svačijeg vjerskog ili nacionalnog integriteta, jezika i kulture. „Ovo je bio i ostao kraj koji zna da vlastitu slobodu mjerimo količinom slobode koju imaju i svi drugi oko nas. Zato moramo reagirati na sve što našu državu svjetonazorski gura unazad, upozoravati na nedopustivost koketiranja s ekstremizmom bilo koje vrste, na svaku poruku mržnje reagirati i glasno prozvati sve one koji ugrožavaju i dovode u pitanje prava manjina, prava žena, djece, invalida, starih i nemoćnih. Hrvatska mora postati zrela država zrele demokracije“, poručio je Komadina i dodao kako je važno isticati da je antifašizam dio hrvatskog nacionalnog identiteta. „Bez obzira na pojedince koji bi mijenjali tijek povijesti, antifašizam je konstanta koja se ne može osporiti te će ostati čvrsto u temeljima Hrvatske i Europske unije“, završio je Komadina.
Predsjednik SABA PGŽ-a Dinko Tamarut podsjetio je da se 22. lipnja obilježava u sjećanje na događanja od prije 81 godine kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan prvi partizanski odred u okupiranoj Europi. Početkom kolovoza 1941. godine na Tuhobiću je formiran partizanski odred „Božo Vidas – Vuk“ kojeg su osnovali rodoljubi sa Sušaka i Hreljina na inicijativu općinskog komiteta KP Sušaka na čelu s Dušanom Diminićem, a članovi odreda bili su Josip Bogatec, Rudolf Medved, Dmitar Rahelić, Vjekoslav Dukić, Romano Polić, Luka Šubat i njihov prvi komandant Moša Albahari. Uskoro su im se pridružili i ostali Primorci, Kastavci i Grobničani formiravši jedini partizanski logor koji je tada osnovan na teritoriju koji su okupirali Talijani.
„Rat je dugo trajao, a ovaj naš kraj pretrpio je ogromna stradanja i žrtve koje nikada ne smijemo zaboraviti. Tisuće poginulih u borbama, prognanih iz svojih domova, izgnanstva u logore u Italiji i Njemačkoj, zapaljena sela i žrtve Podhuma, Lipe, Kampora i drugih mjesta vječna su opomena na fašizam kao najveće zlo u povijesti čovječanstva. 81 godina je prošla od početka Drugog svjetskog rata, ali očito to nije dovoljno određenim revizorima povijesti da prestanu pretvarati pobjednike u gubitnike, Dan pobjede u dan poraza, kao i da ustaškim parolama i pozdravima, koji se i dalje ne kažnjavaju, vraćaju našu zemlju u prošlost istovremeno najavljujući mračnu budućnost punu mržnje prema drugima i drugačijima. I to će tako biti ako ih svi zajedno u tome ne spriječimo“, poručio je Tamarut.
U glazbenom djelu programa nastupili su učenici Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova Rijeka.
(Rijeka.hr)