Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

SPOMEN NA DOGOVOR O USTANKU

Spomenik u obliku okruglog stola, autora Zdenka Kolacia u šumi Abez, posvećen sastanku partijskih aktivista

Polaganjem vijenaca kod spomenika u obliku okruglog stola i satom povijesti obilježena je 81. obljetnica partijskog sastanka na kojem je dogovoren početak oružanog ustanka naroda Korduna i Banije

Tradicionalnim okupljanjem poklonika antifašizma (ove godine malobrojnih) obilježena je 81. obljetnica sastanka predstavnika KPH i kotarskih komiteta KPH Gline, Vojnića i Vrginmosta, na kojem je 19. srpnja 1941. godine dogovoren početak oružanog ustanka naroda Korduna i Banije. Položeni su vijenci i zapaljena svijeća kod spomenika u obliku okruglog stola (autor ZDENKO KOLACIO), a upriličen je i sat povijesti te evocirana sjećanja na odluku da se već 23. na 24. srpnja otpočne s prvim borbenim akcijama.

Sastanku u šumi Abez nazočili su sekretar Centralnog komiteta KP Hrvatske RADE KONČAR i član CK KP Hrvatske JOSIP KRAŠ, te predstavnici kotarskog komiteta KPH Glina MILUTIN BALTIĆ i RANKO MITIĆ., KK KPH Vojnić ŽARKO ĆUIĆ i ĆANICA OPAČIĆ, KK KPH Vrginmost RADE BULAT, MILE MANOJLOVIĆ GEDŽO, STANKO MASLEK i BRANKO NIKOLIŠ. Skupu su trebali prisustvovati i predstavnici komiteta KPH Karlovca, Slunja i Veljuna, ali oni nisu na vrijeme obaviješteni i nisu sudjelovali.

Savjetovanje je imalo širi i opći značaj za organizaciju otpora protiv okupatora i kvislinga. Tu je Rade Končar izrekao misao: „Mi komunisti se napadom Njemačke na SSSR smatramo mobilizirani. Za nas važe svi ratni vojni zakoni koji se odnose na neizvršavanje naređenja“. Dakle, ocjena političkog stanja, načina vođenja borbe i zasnivanje organa vlasti, na tom savjetovanju postali su temelji sveukupne organizacije otpora. Te iste noći (19./20. srpnja) odjeknula je jaka eksplozija iz smjera Karlovca i tog istog časa Končar je vesela lica obavijestio da to karlovački partijski aktivisti ruše željezničku prugu između Karlovca i Duge Rese.

Tu, u, šumi Abez, zaključeno je da se već 23. na 24. srpnja otpočne s prvim borbenim akcijama. Uslijedila je akcija na neprijateljsku posadu u selu Banski Grabovac. Partizanski prepadi nastavljeni su u Glini, Petrinji, Dvoru… Formiraju se oružane grupe i odredi. Pristigao je i prvi partizanski odred formiran u Brezovici kod Siska. Vijest da su Srbima u pomoć stigli Hrvati da se zajedno bore protiv fašističkog terora, s oduševljenjem je primljena u narodu. Samo u Petrovoj gori, ubrzo je formirano desetak partizanskih odreda.

 B. Mirosavljev

U Zagrebu, 26. srpnja 2022.

Facebook
E-mail