Na komemorativnoj svečanosti u povodu 81. obljetnice prve oružane akcije banijskih partizana evocirana sjećanja te odana počast stradalima – borcima i narodu tog kraja. U svojim izlaganjima govornici iskazali uvjerenje da će podsjećajući na slavne, ali tragične događaje u ovom kraju Hrvatske iz 1941 godine, pridonijeti afirmaciji istine o našem antifašizmu, što je od osobite važnosti za mlade

Prije 81. godinu potpuni uspjeh postigla je grupa od 42 utanika iz sela Vlahović, Gornji Drenovac, Veliki Šunjar, Lišćani i Banski Grabovac, pod zapovjedništvom VASILJA GAĆEŠE, koja je napala općinu, željezničku stanicu, ciglanu i stražarnicu (vahatarnicu) u Banskom Grabovcu. U noći 23./24. srpnja 1941., Gaćešina grupa likvidirala je trojicu ustaša, a ostale zarobila. Zaplijenjeno je 8 pušaka, oko 1000 metaka i jedan pištolj. Među ustanicima nije bilo žrtava. Poslije izvršenog zadatka ova grupa ustanika se povukla na Šamaricu, u predio koji se zove Anđelijina kosa, očekujući vijesti o drugim provedenim akcijama. Međutim, druge planirane akcije iz različitih razloga nisu uspjele, najviše zbog neorganiziranosti i neiskustva ustanika. Uslijedila je žestoka zločinačka akcija brojnih ustaških snaga iz Petrinje i masovni pokolj žitelja i spaljivanje sela Vlahović, Banski Grabovac, Ravno Rašće, Drenovac i drugih naselja, uz masovna ubijanja žitelja.

Nastavljena je žestoka zločinačka akcija brojnih ustaških i domobranskih snaga – hapšenje mještana Banskog Grabovca i okolnih sela, koje su dotjerali u Banski Grbovac, na lokalitet u blizini željezničke stanice. Izdvojeni su muškarci, vezani su i izloženi teškom maltretiranju. Stradalo je u spaljenim selima 1285 Srba na pragu svojih kuća. U svom bijesu i nemoći protiv ustanika, neprijateljske snage palile su čitava sela na Baniji, vršile masovna ubijanja i odvodile stanovništvo u logore. Manji dio Banijaca, zajedno sa skupinom partizanskih boraca, izvukao se na Šamaricu u zbjeg.

Odluke o strijeljanju formalno je donosio prijeki sud, kojim je predsjedao IVAN TURKI iz Petrinje. S tog masovnog gubilišta uspjeli su se spasiti ANTIŠA ŠTEKOVIĆ, STEVAN JEKIĆ, PETAR STANKOVIĆ, VASILJ NEVAJDA, BUDE POPOVIĆ, PETAR JEKIĆ i JOVAN ORLIĆ uspjeli su se izvući iz iskopanih jama, u koje su pali nakon strijeljanja.

Zastrašivanjem i pokoljem Srba, ustaše su izazvale potpuno suprotan učinak. I oni Hrvati, koji su na početku uspostave okupatorske tvorevine NDH možda mislili da su dobili svoju državu, shvatili su da to nije ni Hrvatska, ni država, ni nezavisna. Služila je isključivo okupatoru vjerno do samog kraja rata. Tu činjenicu u Hrvatskoj neki jednostavno nisu u stanju shvatiti ni danas zbog svoje ograničenosti ili sljepila. I nakon toliko godina od završetka Drugog svjetskog rata vidimo pojave isticanja ustaškog i nacističkog znakovlja. To je rezultat sustavnog  negativnog odgoja i falsificiranja istine o NOR-u, a sve u cilju pravdanja jedne ekstremne zločinačke politike i prakse.

B. Mirosavljev

U Zagrebu, 26. srpnja 2022.