1944.-1987. (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija)

U narodnooslobodilačkom ratu (1941.-1945.) omladina Banije, uz aktivno sudjelovanje u vojnim jedinicama organizira mnogobrojne radne akcije, pored dvije stalne brigade (sa 1353 brigadira samo na području općine Glina) rade i brojne povremene brigade i stručne jedinice prema potrebi terena (obnova popaljenih kuća,škola,mostova i dr..)

Obavljaju sjetvu, žetvu i berbu poljoprivrednih proizvoda, obnovu škola, popaljenih kuća, zdravstveno higijenske aktivnosti,opismenjavanje nepismenih,izgradnju aerodroma kraj Gline za prevoz ranjenih boraca na liječenje u Italiju, seoskih puteva, obnovu pruge Gređani – Kraljevčani oko 20 km.u ratu, te do Petrinje nakon oslobođenja. Na području Zrina, blizu Kostajnice, organizirano je omladinsko poljoprivredno dobro za proizvodnju hrane.

Rezultati svih tih aktivnosti predstavljeni su javnosti uz proslavu trogodišnjice NOB-a na Baniji na Prvom sletu u selu Trnovac, općina Glina,20.kolovoza 1944. god. na rubu Šamarice na Zrinskoj gori.

Bio je  to kulturni i sportski predah između neprekidnih borbi i priprema za život nakon oslobođenja. Za održavanje sleta izgrađeni su putevi, osigurana pitka voda,higijensko-sanitarna zaštita i drugi uvjeti za boravak sudionika. Uz više stotina sudionika u sportskim i kulturnim programima prisustvovalo je i petnaest tisuća građana sa slobodnog teritorija Banije, Cazinske Krajine i dijela Korduna.

Izveden je cjelodnevni takmičarski program i narodno veselje, prvo na području Jugoslavije u ratno doba, još u vrijeme žestokih borbi, nedaleko od  okupirane Petrinje.(20 km od mjesta sleta).Slet su štitile partizanske jedinice Banije.

Prisustvovao je komandant Glavnog štaba Hrvatske Ivan Gošnjak, član CK KPH Marko Belinić, Mika Špiljak iz Pokrajinskog odbora Saveza antifašističke omladine Hrvatske, kapetan Bayer u ime savezničkih vojnih misija i drugi gosti.

Sletovi bratstva jedinstva u slobodnoj zemlji.

Ideja o obnovi jedne od najvećih fiskulturnih i javnih priredbi u toku NOB-e pokrenuta je 1952.godine u dogovoru komiteta omladine i DTO „Partizan“ tadašnjih kotareva Cazin,Velika Kladuša,Slunj,Vojnić i Vrginmost.Prvi slet u slobodnoj zemlji održan je u Velikoj Kladuši 1953.godine i kontinuirano se održavaju do 1987.godine.(Novo Mesto).Cilj sletova bio je poticanje razvoja fizičke kulture u školama,sportskim društvima i organizacijama kroz takmičenje i jačanje bratstva jedinstva mladih ljudi,iz ovih bliskih i po mnogo čemu različitih područja.

Programe sleta čine: svečana akademija, javni sletski nastup, različiti susreti prema interesu mladih,(pisci,slikari,susreti samoupravljača) međusletski pohodi mladih i aktivista (Triglav, Drvar, Petrova Gora, Kozara, Baza 20 u Dolenjskoj). Uz sletske vježbe i ritmičke točke, zastupljena su i brojna sportska takmičenja (streljaštvo, sportske igre, laka atletika i druga) te kulturno umjetnički sadržaji.

Održavanje sletova započelo je na livadama,te je postupno poticalo izgradnju sportskih objekata u školama,dvorana za gimnastička društva,domova kulture,sportskih centara,kuglana i stadiona (Bihać,Novo Mesto,Prijedor,Gospić,Sisak, Karlovac.) Upoznavanje i ljudski kontakti, osim društvenih i sportskih susreta i takmičenja,inicirali su jačanje suradnje privrednih organizacija, pokrenulo je zajedničke razvojne programe i poslovnu suradnju.

Sletovi su održani u mjestima: Velika Kladuša (1953.),  Slunj (1954.), Cazin (1955.), Vrginmost (1956.), Bihać (1957.), Sisak (1958.), Novo Mesto (1960.), Karlovac (1965.), Banja Luka (1967.).Bihać (1969.) Sisak (1971.) Novom Mesto (1974.) Prijedor (1975.) Gospić ( 1977.) Karlovc (1979.) Banja Luka (1981.) Bihać (1983.) Sisak (1985.)Novo Mesto (1987.)

Sudjelovalo je od početnih petsto do više tisuća aktivnih sudinika,te od nekoliko tisuća do trideset  tisuća gledalaca. Ishrana je osiguravana dijelom vlastitim sredstvima i donacijama a smještaj najčešće u obiteljima mladih iz mjesta domaćina i bližih mjesta,te u đačkim domovima i školama.

Ukupna organizacija zasnivala se na volonterskom radu više stotina aktivista  ovih područja: iz škola, društveno-političkih organizacija, sportskih i kulturno prosvjetnih društava i radnih organizacija.

 Kao i na Prvom sletu bile su prisutne istaknute javne i političke osobe kao gosti. Govorili su na javnim nastupima omladini i građanima o aktualnim temama iz života te očekivanjima od mladih (Edvard Kardelj, Aleksandar Ranković, Vladimir Bakarić, Mika Špiljak, Milka Planinc, Petar Fleković, Munir Mesihović, Marijan Cvetković,Seid Maglajlija,Dušan Šinigoj,Cvijetin Mijatovć,Marko Kljaić.)

Nakon društvenih promjena u Jugoslaviji 1991.g. susreti i takmičenja mladih nastavljaju se u različitim oblicima i programima zadovoljavanja potreba i interesa mladih,ali ne više kao kompleksna suradnja određenih područja.

U školi za izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i drugih zaraćenih krajeva, (1991.g.-1996.g),u Novom Mestu, Slovenija, nastavili su tradiciju  izvođenja dijela sletskih programa i predstavili na javnim nastupima u Sloveniji, te u Milanu,Italiji.

Posljednji slet bratstva jedinstva u Novom Mestu 1987.g.završio je s porukom „Mladi su se razišli prijateljstva su ostala“.

Izvor podataka:

1. „Glinski kraj kroz stoljeća“, izd. Skupština općine,1988.g., uz suizdavače Institut za radnički pokret Hrvatske i Zavod za hrvatsku povijest Zagreb.(str. 324. i 325.)
2. Dokumentarni filmovi „Pod zastavom bratstva i jedinstva“ Nikole Babića i „Slet omladine Banije“ Pavla Lončara, (Arhiv HRT Zagreb).
3. Tjednici u sletskom području („Jedinsvo“ Sisak,“Karlovački tjednik“, „Dolenjski list“),“ i sportski listovi, te posebno dnevnici: „Vjesnik“,“Borba“ „Oslobođenje“.
4. Državni Arhiv Sisak: HR-DASK-577, Sletovi „Bratstva-jedinstva“ Sisak, 1970-1978.g.
5. Adam Dupalo: „Banija i Sisak u NOP-1941“, (str.275).
6. Ljuban Đurić: „Banijski partizanski odredi 1941.-1945.“ (str. 319).
7. Miroslav Matovina: „Povijest sporta općine Sisak“.
8. Zdravko Švegar :Karlovac grad sporta“,izd.1990.g.
9. Sjećanja Mire Matijašević,prof.iz Siska,direktorice škole za izbjeglice u Novom Mestu.(1991.-1995.).Arhiv Sisak.
10. Fotografija:Završna vježba na Prvom sletu u Trnovcu,20.kolovoza 1944.g.iz knjige „Glinski kraj kroz stoljeća“.
11. Sletovi BRATSTVO JEDINSTVO, „Sportska štampa“ Zagreb i Sletski odbor SLETA BANJA LUKA 1968.godine,urednici Stjepan Cerjan i Aleksandar Ravlić

Gojko Šteković