Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

SJEĆANJE NA KRVAVI ĐURĐEVDAN

(Foto: Mario Pušić/CROPIX)

Bio je Đurđevdan, pravoslavni vjerski praznik  –  6. svibnja 1941. godine. Na Kordunu je u Blagaju mučki ubijeno 525 Srba. Bilo je to vrijeme kada nije bilo nikakvih oružanih borbi. „Ovaj zločin ničim se ne može opravdati“,  istaknuo je, među inim BORIS MILOŠEVIĆ, saborski zastupnik kod spomen-kosturnice na komemorativnom skupu

     Šestog svibnja 1941.  godine, na Đurđevdan (pravoslavni vjerski praznik), u Hrvatskom Blagaju je mučki ubijeno 525 Srba iz Veljuna i okolnih naselja. Bilo je to vrijeme kada nije bilo nikakvih oružanih borbi. Nepunih mjesec dana nakon prvog masovnog zločina nad Srbima u Gudovcu kod Bjelovara, odjeknuli su prvi ustaški pucnji u selima oko Sunja na Kordunu.

     U Karlovcu, prema podacima koji su  prikupljeni tijekom i nakon antifašističkog rata, već je početkom svibnja 1941. održan sastanak pod vodstvom ustaše-emigranta ZDRAVKA KARLOVIĆA,  na kojem je odlučeno da se inscenira ubojstvo Hrvata, proustaški orijentiranog  mlinara JOSIPA MRAVUNCA i njegove obitelji u Hrvatskom Blagaju i da to bude povod za hvatanje i ubijanje Srba iz Veljuna i okolnih sela. Ustaške novine „Hrvatski narod“ objavile su 9. svibnja 1941. godine vijest pod naslovom „Srpski razbojnici umorili su na zvjerski način uglednog Josipa Mravunca i četiri člana njegove obitelji“, okrivljujući za taj zločin Srbe. (Ubijeni su Josip Mravunac, njegova žena, majka i sinovi od petnaest i četiri godine, spasila se samo kći Milka, plivanjem u Korani).

     Nakon toga došlo je do hvatanja 525 tamošnjih Srba, koji su premlaćivani  –  neki do smrti i odvedeni u školu u Hrvatskom Blagaju, odakle su ih po grupama odvodili u nedaleku dolinu zvanu Tiškova i ubijali nožem i maljem. Ubojice su čitavu dolinu zakopali mrtvim tijelima i po njoj posijali zob. U tom pokolju likvidirano je 18 članova veljunske partijske ćelije, član Okružnog komiteta KP Hrvatske RADOŠ VUJIČIĆ i organizacioni sekretar OK KPH okruga Karlovac, NIKOLA KUKIĆ, koji se tu našao u prolazu za Slunj.

   Tim povodom, također na Đurđevdan održana je komemorativna svečanost Položeni su vijenci i  upaljene svijeće te odana počast nevinim žrtvama ustaškog pokolja ispred spomen-kosturnice u Veljunu (uz glavnu cestu D-1). Položeni su vijenci i u Hrvatskom Blagaju na mjestu gdje je izvršen zločin ispred zajedničke grobnice. Poslije oslobođenja zemlje, iz te grobnice u Hrvatskom Blagaju prenesene su kosti žrtava ustaškog terora u spomen-kosturnicu u Veljunu, izgrađene u obliku bunkera na čijoj se prednjoj strani nalazi tekst o masakru ustaša i popisom stradalnika. Na dnu ploče uklesani su  stihovi pjesnika JOVANA JOVANOVIĆA ZMAJA. „Ti grobovi nijesu ruke već kolijevke novih snaga“.-

      „Danas s ovoga mjesta želimo poslati  poruku tolerancije, međusobnog uvažavanja i poštovanja“, kazala je predsjednica  VSNM grada Slunja GORANKA MANDIĆ. „Ovaj zločin ovdje ničim se ne može opravdati jer ove žrtve to nisu ničim zaslužile i zato je važno da smo se danas ovdje okupili da ih  komemoriramo, da ih ne zaboravimo i da sačuvamo njihovo dostojanstvo kao žrtve jednog bezumnog režima koji je ubijao svoje građane samo zato što su druge vjere i nacionalnosti“, istaknuo je saborski zastupnik  BORIS MILOŠEVIĆ. Dodao je da je tada već postojao logor Danica, a ubrzo je osnovan kompleks logora Gospić-Jadovno-Pag koji je bio preteča Jasenovcu, u kojem su skončali brojni Srbi, Židovi, Romi,  Hrvati antifašisti i drugi protivnici ustaškog režima. Naglasio je da je pokolj u Veljunu zapravo bio pokazatelj što se dogodi kada među ljudima zavlada mržnja.  „Moramo se boriti i protiviti svakoj mržnji, moramo biti na strani pravde i istine, a nuditi mir, dijalog i toleranciju, uvijek i na svakom mjestu, a na to nas ove žrtve ovdje obavezuju“, zaključio je Milošević.

B. Mirosavljev

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave