Grad na četiri rijeke je oslobođen u završnim operacijama za konačno oslobođenje zemlje 6. svibnja 1945. godine, isto kao i susjedna Duga Resa. Dva dana prije toga oslobođen je Ozalj, a dva dana poslije Zagreb. U Karlovcu i Ozlju obilježene su 77. obljetnice oslobođenja
Povodom Dana oslobođenja Karlovca, upriličena je komemoracija ispred devastiranog spomenika ustanku i žrtvama fašizma (rad kipara VANJE RADAUŠA), nekadašnjeg Perivoja slobode, danas Šetalište Franje Tuđmana. Grad na četiri rijeke je oslobođen u završnim operacijama za konačno oslobođenje zemlje 6. svibnja 1945. godine. U NOR-u je u Karlovcu bio jak ustaško-domobranski i talijanski garnizon, od 1943. i njemački, odakle su polazile brojne akcije protiv jedinica NOV i PO Hrvatske na slobodnom teritoriju (Kordun, Banija, Petrova gora). Položeni su vijenci podno nekadašnjeg centralnog antifašističkog spomenika. Nazočnima se obratio MIROSLAV DELIĆ, predsjednik karlovačkih antifašista.
„Karlovačku grupu divizija sačinjavale su 3., 4., 10. i 34. divizija Četvrtog korpusa JA. Opći napad Karlovačke grupe divizija za oslobođenje grada otpočeo je 1. svibnja. Zadatak divizije bio je da uništi neprijateljsku grupaciju na ovom prostoru i spriječi neprijatelju odstupanje od Karlovca prema Sloveniji i Austriji. Kako je u toku 4. i 5. svibnja u oštrim borbama razbijena i posljednja linija neposredne obrane Karlovca, to su u noći 5. na 6. svibnja otpočele borbe za sam grad. I poslije žestokih uličnih borbi vođenih 6. svibnja 1945., Karlovac je potpuno oslobođen. Istog dana oslobođena je Duga Resa. Vijest o oslobođenju Karlovca unijela je neopisivu radost među sve borce i starješine 34. divizije, a posebno među borce Karlovačke udarne brigade jer je njihova jedinica s ponosom nosila ime ovoga grada“, kazao je Delić. Dodao je: „Zašto su i kako povijesni falsifikati i obezvrjeđivanje partizanske pobjede postali politički tok u današnjoj Hrvatskoj; Što se dogodilo u 30 godina hrvatske samostalosti da se jedna zemlja, pobjednica i dio savezničke antifašističke koalicije, danas 77 godina nakon velike pobjede silom želi prebaciti na stranu poraženih? Nacionalistička desnica svoja zatajenja hrvatskog doprinosa pobjedi nad fašizmom zasniva na dva „argumenta“. Partizanski je pokret odveo Hrvatsku u Jugoslaviju koja je „negirala sve što je hrvatsko“ i drugo, taj nas je pokret odveo ravno u komunizam koji je „antihrvatski projekt“, naglasio je Delić
Četvrtog svibnja skupina antifašista iz UABA Ozalj, obilježila je 77. obljetnicu oslobođenja grada Ozlja. Pred neodržavani spomenik u centru mjesta, otkriven 1985. godine, položen je vijenac i upaljena svijeća. Ovo obilježavanje Dana oslobođenja Ozlja prvo je u zadnjih desetak godina. Ovaj kraj bio je posebno važan za partizane, jer je na tom području željeznička pruga koja vodi prema Sloveniji i sjeverozapadnoj Europi što je bio najkraći put za povlačenje neprijatelja. Zato su tijekom cijelog rata partizani izvodili diverzije na pruzi Karlovac-Ozalj-Metlika, a zabilježeno je preko 70 takvih akcija. Na te događaje nazočne je podsjetila bivša gradonačelnica Ozlja i nekadašnja saborska zastupnica BISERKA VRANIĆ.
„Širi ozaljski kraj iznjedrio je mnoge borce i narodne heroje. Između ostalih to su IVAN HARIŠ, u narodu i među borcima poznatiji kao Ilija Gromovnik, iskusni diverzant iz španjolskog građanskog rata, STJEPAN NOVOSEL, JANKO OBRADOVIĆ, vijećnik ZAVNOH-a, JANKO PAVIĆ, vijećnik AVNOJ-a i drugi“, istaknula je Vranić. Dodala je da je borba zbližila slovenske i hrvatske partizane pa su Ozalj i Metlika od osamdesetih godina prošlog vijeka pobratimljeni. Nakon rata Ozalj se brzo razvijao, provodile su se mnoge zajedničke akcije i samodoprinosi, građeni su vodovodi, sva su naselja elektrificirana, uvedeni su telefoni, asfaltirane su ceste, a gotovo svako mjesto ima bar jednu tvornicu, navela je Vranić. Samodoprinosom je izgrađen i spomenik antifašizmu. Širem ovom kraju mnogo je pomogao zemljak IVO LATIN, bivši predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske.
Povijest je zabilježila da je bitka za Ozaj trajala vrlo kratko: tek oko pola sata! Započela je 4. svibnja u 10.45 sati i završila oslobođenjem grada u 11.15 sati. Partizani su napali iz tri smjera na juriš, iznenadili neprijatelja i ušli u mjesto. Na obližnjem Žumberku, Sošicama i Radatovićima su posebno aktivni i uspješni bili partizani iz 13. proleterske udarne brigade „Rade Končar“, jedinice komandanta RADE BULATA, formirane u Gornjem Sjeničaku (početno nosila ime „Josip Kraš).
B. Mirosavljev
