Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

JUBILEJ PARTIZANSKE AKCIJE

Partizanski veteran  MILE KNEŽEVIĆ (96), jedini preživjeli  sudionik  proboja ustaškog obruča 14. svibnja 1942. godine, kaže kako je riječ o jednoj od značajnijih antifašističkih akcija koja je prije 80 godina donijela spas desecima tisuća progonjenih civila

Mile Knežević, jedini preživjeli sudionik partizanskog proboja

    Oslobođenje Vojnića početkom 1942. godine predstavlja najveću pobjedu do tog vremena u Hrvatskoj. Krajem ožujka ustaše upadaju u Petrovu goru vršeći zvjerstva nad civilnim stanovništvom. Noću, 31. ožujka partizani 1. i 3. bataljuna Prvog kordunaškog odreda, potpomognuti sa 700  civila „roguljaša“, jurišaju na uporišta ustaša na vrhu Petrovac. Akcija nije uspjela. Sistematsko stezanje obruča, u kojem sudjeluje oko deset tisuća neprijateljskih vojnika  –  ustaša, Talijana i domobrana, počinje 9. svibnja. U obruču se nalazilo 730 partizana i oko deset tisuća civilnog stanovništva u zbjegu. U toku napada 11. ustaška bojna pronalazi objekte Prve partizanske bolnice na Petrovoj gori, ali 80 ranjenika ostaje neotkriveno u zemunicama.

    Odlučeno je  –  krenuti u proboj. Prema Biljegu krenula je proleterska  četa, sa svojim komandirom MIKOM BREBARINOM i komesarom RAFAELOM VIŠNJIĆEM i jurišnim bombašima, predvođenim DRAGANOM VUJIĆEM SPAHOM, raznijela je prvu liniju obruča, a zatim probila i drugu liniju.  Na željezničkoj pruzi Skakavac-Vrginmost, 2. bataljun 1. odreda s komandantom JOSIPOM KUKŠTRINOM BRACOM i v.d. komesarom JOVICOM BULATOM na čelu, probili su i treću liniju obrane potpomognuti narodom. U pravcu Magarčevca, krenuli su jurišnici 3. bataljuna 1. odreda (komandant JOVICA LONČAR, komesar SLAVKO MARKON) i 3.  četa  2. bataljuna (komandant DUŠAN  VERGAŠ, komesar MILAN MRKOVIĆ LIKA). Partizanski borci uspješno su okončali akciju. Obruč je probijen. Nakon proboja obruča neprijatelj se povlači iz Petrove gore. Tih je dana stradalo i civilno stanovništvo  –   usmrćeno je 1.300 žena i djece, a u proboju su poginula 23 partizanska borca.

     Nakon smrti JOSIPA BOLJKOVCA i generala DRAGANA PAJIĆA, koji je bio ranjen 1. travnja 1942., jedini preostali sudionik događaja na Petrovoj gori  –  MILE KNEŽEVIĆ (96), partizanski veteran, predsjednik Sekcije 8. kordunaške divizije SABA RH, podsjeća kako 9. svibnja 1942. jake ustaško-domobranske snage u svojoj ofenzivi iznenadna upadaju na Petrovu goru. Stežu  obruč u cilju uništenja partizanskih snaga i izbjeglog naroda.  Za organizaciju i provođenje ofenzive određen je već dokazani ustaški zločinac ANTE MOŠKOV. On u svojoj direktivi za provođenje ofenzive zahtijeva: „sve osobe koje se zateknu u Petrovoj gori imaju se poubijati, njihove nastambe, kuće, skloništa i zemunice popaliti, a  stoku rastjerati“. U cilju zaštite od mogućeg uništenja, dodaje Knežević, partizanski štab donosi odluku o proboju ustaškog obruča, te izvlačenju partizanskih snaga i izbjeglog naroda na oslobođeni teritorij.  „Kako prvi pokušaj proboja obruča u noći s 11. na 12. svibanj nije uspio, mi smo se morali povući. Istog dana štab odreda donosi novu odluku da se naredni proboj izvede pod svaku cijenu na manje očekivanim smjerovima  –  prema sjeveru i istoku Petrove gore i to u ranu zoru 14. svibnja. U svanuće, u streljačkom stroju, maršem i iz pokreta iznenadili smo ustaško-domobranske snage i na oba smjera  uspješno  ovladali linijama njihove obrane“,  ističe Knežević.

Spomenik ustanku naroda  Banije i Korduna Vojina Bakića na  Petrovoj gori

    Iz Petrove gore ustanak se širio na Žumberak i Pokuplje, na Baniju i Cazinsku krajinu. Petrova gora utkana je u cijelu hrvatsku povijest. Iz Petrove gore i njezine okolice  zadavao je udarac Francuzima LJUDEVIT POSAVSKI. U njoj je poginuo PETAR SVAČIĆ, braneći Hrvatsku od Mađara. U njoj i oko nje izražen je otpor germanizaciji i mađarizaciji Hrvatske. Među najslavnije dane legendarne Petrove gore svakako spada otpor fašističkoj okupaciji Hrvatske. Već 1941. godine u Petrovoj gori je formirano 15 partizanskih odreda i osnovana prva cjelovita partizanska bolnica u Hrvatskoj. Fašisti su prosinca 1941. i u proljeće 1942. godine moćnom vojskom osvajali i opkoljavali Petrovu goru, ali unatoč masakru nad nedužnim  –  ženama, djecom i starcima, usprkos spaljivanju sela i pljački sirotinje, neprijatelji nisu uspjeli ovladati Petrovom gorom čak ni u vrijeme velike 4. ofenzive početkom 1943. godine. U razdoblju od 1941. do 1945. godine Petrova gora ostala je grobnicom 1.700 boraca i više od 3.500 civinih žrtava koje su u borbi ofenzivama pobili fašisti.

Bojan Mirosavljev

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave