NJEMAČKI predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je da 9. studenog, kad Njemačka bilježi niz obljetnica, smatra danom za promišljanje.

Taj datum označuje tri godišnjice, a svaka od njih ima drugačiji značaj za njemačku povijest. Njemačka republika proglašena je 9. studenog 1918., što je predstavljalo kraj monarhije, a na isti datum 1938. dogodili su se nacistički pogromi Židova. Konačno, 9. studenog 1989. pao je Berlinski zid i Njemačka se ujedinila.

Steinmeier: Slobodu i demokraciju ne smijemo uzimati zdravo za gotovo

Govoreći na ceremoniji povodom tih događaja, Steinmeier je naglasio da ti važni trenuci trebaju podsjetiti Nijemce da sloboda i demokracija nisu pale s neba te da ih se ne smije uzimati zdravo za gotovo. Njemački predsjednik rekao je da Nijemci trebaju prihvatiti sram i tugu zbog žrtava, ali i poštivati pionire demokracije.

“Izdržati tu podvojenost, nositi svjetlo i sjenu, sreću i tugu u našim srcima, dio je bivanja Nijemcem. To je jezgra prosvijetljenog patriotizma – patriotizma tihih tonova. Umjesto trijumfa i samouvjerenosti, to je patriotizam pomiješanih osjećaja”, kazao je Steinmeier.

U kasnijem dijelu ceremonije najmlađa članica novog saziva parlamenta, 23-godišnja Emilia Fester iz redova Zelenih, dotakla se događaja 1918. godine.

Citirala je socijaldemokratskog političara Philippa Scheidemanna koji je proglasio republiku: “Hohenzollerni su abdicirali. Neka dugo živi Njemačka Republika.” Obitelj Hohenzollern njemačka je kraljevska dinastija.

Žena koja je preživjela Holokaust: Znali smo da je to početak nečeg puno goreg

Govorila je i Margot Friedlaender, stogodišnjakinja koja je proživjela Holokaust i progon 1938. godine, a na pozornicu ju je dopratio sam njemački predsjednik i poslije je nazvao blagoslovom za Njemačku.

Prisjećajući se studenog 1938., Friedlaender je rekla da ju je iznenadila neuobičajeno prazna ulica na kojoj su bili samo muškarci u omraženim smeđim uniformama pred uništenom židovskom imovinom.

“Čula sam krckanje pod cipelama. Stala sam na staklo razbijenih židovskih trgovina koje više nisu postojale. Znali smo da je to početak nečeg puno goreg”, rekla je.

Bespomoćno se osjećao i aktivist za ljudska prava Roland Jahn kad je 1983. silom izbačen iz Istočne Njemačke. No zato je 9. studenoga 1989., kad je iz zapadnog Berlina krenuo prema svojoj obitelji u Jeni, osjetio dan sreće.

“Diktature se mogu pobijediti”, zaključio je Jahn.

(IndexHR / Hina)