Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Nekažnjena muralizacija

Muralizacija ratnih zločinaca predstavlja relativizaciju ratnih zločina. Takva prezentacija u javnom prostoru bez osuđujuće reakcije nadležnih institucija ne doprinosi razvoju društva u smjeru poštivanja vladavine prava i načela u Ustavu, ističe pravnica Branka Vierda

10.12.2017., Bilice – Mural generalu Slobodanu Praljku na ulazu u Bilice kod Sibenika. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Iscrtavanje murala s likom pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Mihajla Hrastova ili osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka, koji je potom inicijativom Vijeća gradske četvrti Novi Zagreb zapad prebojan, postavlja pitanje kažnjavanja takvih radnji. U Bosni i Hercegovini je izmjenama Krivičnog zakona zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca, Skupština Crne Gore ljetos je također izglasala Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. U Srbiji je policija privela dvije aktivistkinje nakon bacanja jaja na mural posvećen Ratku Mladiću, osuđenom zbog zločina u Srebrenici. A Hrvatska? U njoj predsjednik države Zoran Milanović izjavljuje da “ima neki respekt prema činu samoubojstva Slobodana Praljka”.

Pravnica Branka Vierda, koordinatorica programa u Inicijativi mladih za ljudska prava, podsjeća da je Kaznenim zakonom RH propisano kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju. U glavi Kaznena djela protiv javnog reda, stavak 4., propisuje se kažnjavanje onih koji javno odobravaju, poriču ili znatno umanjuju kazneno djelo, između ostalog i ratnog zločina. Međutim, stavak je formuliran tako da je praktički gotovo neprimjenjiv.

– Teško je zamisliti što bi to u stvarnom svijetu predstavljalo osnovu za progon temeljem ovog stavka. Mislim da zakonodavac mora jasnije i odlučnije definirati kazneno kažnjavanje govora mržnje koji se očituje i kroz muralizaciju ratnih zločinaca. Uz preciznije zakonsko normiranje još važnijim smatram suradnju svih institucija u beskompromisnom odricanju od veličanja, afirmiranja, relativiziranja ili kompenziranja ratnih zločina i ratnih zločinaca – kaže Vierda.

Pitamo je da li se iscrtavanjem osuđenika istovremeno veliča i ratni zločin.

– U nekim slučajevima se veliča, ali ono što sigurno muralizacija ratnih zločinaca predstavlja je relativizacija ratnih zločina. Takva prezentacija u javnom prostoru bez osuđujuće reakcije nadležnih institucija nikako ne doprinosi razvoju društva u smjeru poštivanja vladavine prava i načela postavljenih u Ustavu koja mirotvorstvo postavljaju kao jedan od temelja hrvatskog ustavnog poretka – ističe Vierda.

(Novosti / Dragan Grozdanić)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave