Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Dr.Anka Matić o Titu

Dio knjige Fašizam i antifašizam, Heroina našeg doba, o Anki Matić koju danas zdušno prešućuju čak i njeni učenici i studenti pedagoških struka, sadrži više stranica posvećenih Titu.

Članak o Titu počinje pitanjem o Titovim greškama , što nije ni čudno jer se danas na medijskoj sceni u Hrvatskoj i šire, o tome jedino i raspravlja. Dobro znamo da se u tim negativnim ocjenama Titovog lika i djela nalaze totalna pretjerivanja i budalaste konstrukcije, od toga da je megazločinac do toga da je šarmer i hedonist  kojem nije bilo stalo do naroda. Za nas koji smo živjeli u Titovo vrijeme je jasno da je to politička i stranačka kuhinja vezana za održavanje pozicija desnice na vlasti, te da će s vremenom i normalizacijom političke i demokratske atmosfere u ovoj državi puno toga  pokazati kao jadno i nezahvalno blaćenje bivšeg doživotnog predsjednika Jugoslavije.

Najvažnije je pitanje kojim se kriterijima nosi današnja prosudba Titova lika i djela jer nigdje u tim kritikama kojima je najdraže spomenuti riječi :diktator i zločinac nema dokaza i ne vidimo objektivne pokazatelje koji se odnose na cjelokupnu situaciju u državi  koju je vodio od 45. do 90. g prošlog stoljeća.  Moglo bi se zaključiti da je jedini kriterij koji se koristi ideološki napad na komunistički, točnije socijalistički sustav, uvezen sa Zapada a da do dana današnjeg vidimo kako se korištenjem tog kriterija svijet dijeli i podiže huškačka histerija, za razliku od  Titove miroljubive međunarodne politike koja ga je i dovela u vrh svjetskih političara priznatog od Zapada i Istoka.

Evo kako Anka Matić o Titu kaže: “ Da bi se uopće govorilo o Titovoj odgovornosti , za dobro ili loše svejedno, čovjek mora jako puno stvari poznavati. Također, tko god govori s vremenske distance o Titu, uvijek mora argumentirano iznositi provjerene činjenice bez  predrasuda i emocija. 

Čovjek kao Tito rađa se jednom u povijesti  jednog naroda. Za Tita se može reći s pravom :bio je pravi heroj i genij jer se uspješno suprotstavio najvećim svjetskim zločincima: Hitleru i Staljinu.”

Anka Matić zatim kao prava znanstvenica uočava kod Tita , inače malo istican dar: publicistički i govornički. Poznati su njegovi članci kojima je najavio teški i krvavi rat za oslobođenje i pozvao narod na jedinstvo, te na oprez prema lažnim revolucionarima i demokratima.  Svoje novinske članke, referate, govore i biografije svojih drugova , je pisao sam. Vlastito iskustvo iz revolucionarne borbe , pa i Oktobarske revolucije , on je iskoristio za pripremu radničkih, seljačkih i svih ostalih slojeva u društvu , upozoravajući na ugnjetavačku narav buržoazije i rastuću opasnost od nacifašizma. U NOB od 1941. do 1945. g  je bio jedini vrhovni komandant koji je rat proveo na prvoj liniji , zajedno sa svojim borcima, u najtežim uvjetima za ne samo bitke nego i za preživljavanje. Tito je ujedno stvarao novu vlast na oslobođenim teritorijima pridobivajući narod za svoje ideje u kojima je bitna bila  ideja bratstva i jedinstva ali i nacionalne ravnopravnosti svih naroda na tlu Jugoslavije. 

Međutim, iako je hrvatski puk dobrim dijelom se uključio u partizanske jedinice , s druge strane bilo je krajeva sa zaostalim i tradicionalno konzervativnim stanovništvom, regija s izmiješanim srpskim i hrvatskim etnicima, gradske sitnoburžoaske i prevrtljive klase i tu se pojavila potpora tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj i kolaboraciji s nacistima.

Anka Matić kaže i vrijedi to podvući:  Nakon 1990. g ustašoidni elementi, nacionalistički publicisti, optužuju Tita za sve. Za Bleiburg i Križni put osobito. Samo u mjestima gdje je muška čeljad bila na strani NDH , recimo kotaru, općini, selu, , takvi nisu dočekali kao  oslobođenje  nego kao pad, kraj rata i pobjedu Titove vojske. I ta podvojenost hrvatskog naroda objašnjava razloge zašto Hrvati nisu imali državu” 

Na kraju, ne spominjući Titove zasluge jer njih neće nitko moći obrisati gumicom ma kako se pravio znanstvenikom, istaknimo još jednom da je hrvatski narod stalno pratila ta nejedinstvenost i nesloga. To se dakako odnosi i na suvremenu povijest i kulturu sjećanja gdje se vide ogromne razlike , dijametralno suprotne  u ocjeni Titovog djela i zasluga. To nije dobro jer onemogućava oformljenje identitetskih karakteristika, koje moraju ujediniti sve naše regije, na nekoj minimalnoj istini koja bi bila zajednička svima. A to sigurno nije ova trenutno važeća mnogima , osobito braniteljima, o Titu kao zlu za ovaj narod.

Marija Ajša Peuc

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »