Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Dr. Anka Matić, heroina 20.stoljeća

Ova fascinantna žena je od početka do kraja života zadržala svoju životnu poziciju davanja cijelog sebe  za društvene ideale, vidljivu čak i na koricama biografske knjige o njoj, a koja nosi naslov Fašizam i antifašizam, autora dr. Josipa Stojanovića i Doroteje Šušak.

Knjiga opisuje jedan dugi životni vijek između ratova i mira na Balkanu, prije svega Hrvatskoj, sa toliko različitih aspekata koliko je  ustvari bilo u njenoj osobi bogatstva intelektualnog i emotivnog, uz puno volje za angažiranjem na realizaciji  snova  njene generacije o boljem društvu i boljim ljudima.

Čitanjem te knjige neprestano ste u situaciji sugovornika i onog tko otkriva njeno bogato znanje i iskustvo u  jasnim i nedvosmislenim odgovorima na najbolnija pitanja današnje Hrvatske u povijesti i politici, a koji su za mnoge ostali misterija.  Anka Matić je sasvim sigurno heroina našeg doba zato što je čitavim svojim djelom i bićem pokazala za koje vrijednosti se treba boriti i živjeti.

Pokušajmo to zajedno ocijeniti kroz njenu biografiju i potom kroz nekoliko članaka o Ankinom shvaćanju određene problematike ove države.

Biografija

Anka Matić je rođena 1911.godine a umrla 2004.g u 94.godini.Stvarala je sve do svoje 88.godine ali nakon 90.tih godina te nakon stvaranja samostalne Hrvatske za nju nije bilo mjesta u javnosti, iako će  neki s čuđenjem otkriti ili se  nje sjetiti  kao dio svojih biografija , pogotovu prosvjetni djelatnici.  Anka Matić je bila 9.dijete u višečlanoj porodici iz Bošnjaka, Županja. Rano je ostala bez majke ali su je kao odličnu učenicu pomagala braća. Završila je škole u Županji, potom Učiteljsku školu u Osijeku i Filozofski fakultet u Zagrebu. Za vrijeme studija u Zagrebu se kretala u krugovima naprednih intelektualaca , književnika, znanstvenika.  Zahvaljujući svom neumornom društvenom aktivizmu  ( čak u Udruženju studenata  trezvenjaka koje je podržavao i Vuk Vrhovac i Andrija Štampar) i marljivosti jer se izdržavala instrukcijama, upoznala je ljude koji su joj omogućili nastavak školovanja u Parizu.  Postdiplomski studij na Odjelu pedagogije, psihologije i fonetike  je pohađala u Parizu kao stipendist francuske vlade i doktorirala na sveučilištu u Sorbonni s temom Obrazovanje i društvo ( Education et societe)  1942.god.   

Pariz , Pokret otpora

Anka Matić se još u učiteljskoj školi angažirala na “istjerivanju pravde”  te je primjerice organizirala štrajk učenika protiv jednog nesposobnog profesora. Za vrijeme studija u Zagrebu  upoznaje se s radničkim pokretom i raznim udruženjima za prava žena itd.

1938. godine dolazi u Pariz.

Međutim , dolazi i rat, dolazi Hitler i nacizam . Još ranije je Anka sudjelovala u zbrinjavanju španjolskih boraca u bijegu od fašista Franca. Svi su se oni mogli vratiti u svoje države, osim starojugoslavenskih. Za njih je trebalo naći ilegalne puteve i načine povratka u Jugoslaviju. Već je dugo Anka svjesna mehanizama moći državnog terora i već u Parizu postaje članom Komunističke partije Francuske. Za vrijeme okupacije Pariza ista djeluje u ilegali, a Anka Matić surađuje s izbjeglicama iz Jugoslavije, kao npr. Kidrić, Supek pa i sam Tito, na stvaranju  međunarodne mreže  revolucionara i aktivista u okviru Pokreta otpora u Francuskoj. U travnju 1942.god je uhapšena s grupom Jugoslavena i zatvorena u koncentracijski logor nedaleko Pariza otkuda su putevi vodili u Auschwitz i Ravensbruck. Tamo je zatočena zbog “neprijateljske djelatnosti” 8, 5 mjeseci  i čudom se spasila, možda i zato jer je već bila poznata u znanstvenim krugovima u Parizu.  Njena se  ilegalna aktivnost i dalje nastavila , osobito na okupljanju članova KPJ  u cijeloj Francuskoj. Oni se povezuju u  Glavni odbor NOPJ,  njih oko 2000, gdje su osim komunista i antifašisti sa željom da pomognu narodima Jugoslavije u teškoj borbi za život od 1941. do 45. god. Radili su na prikupljanju pomoći u hrani, odjeći, obući i novcu i slali partizanima.  Anka Matić je rukovodila Glavnim odborom do 1946. god kad se vraća u domovinu, u Zagreb.

Za svoje sudjelovanje u antifašističkoj borbi u Francuskoj dobiva brojna priznanja: čin poručnika, priznanje u za sudjelovanje u Pokretu otpora kao aktivni član u borbi protiv fašizma i nacizma i dr.

Zagreb, socijalistička izgradnja

U Zagrebu je Anka Matić nastavila karijeru znanstvenice koristeći svoja znanja s više studijskih grupa na Sorbonni. Zaposlila se na Filozofskom fakultetu na Odjelu za psihologiju kod profesora Ramira Bujasa,  oca hrvatske eksperimentalne psihologije. Zanimljivo da usprkos svojih ogromnih ratnih zasluga počinje od najnižeg stupnja, od zvanja sveučilišnog asistenta, da bi na kraju bila docent.  I ovdje daje Anka  svoj  karakteristični  stvaralački pečat otvarajući nove katedre: Psihologiju djetinjstva i mladosti, Pedagošku psihologiju i Psihologiju defektnih , predmete koje će kasnije sve naredne generacije  hrvatskih učitelja trebati uz svoje stručne predmete (kemiju, fiziku i sl.)  Zatim inicira osnivanje važnih ustanova : Višu školu za socijalne radnike , Visoku defektološku školu,  Institut, tj. savjetovalište za razvojne probleme djece i omladine. Ona je pri tome autor studijskih  programa i koncepta rada tih ustanova za koje se ukazala potreba za prosvjećivanjem i obrazovanjem kadrova u tadašnjoj mladoj državi. Ova nevjerojatna žena daje sve od sebe da bi uspjele reforme školstva (o kojima se danas  sporimo i stojimo u mjestu) i da bi na pravi način se obrazovalo mlade u duhu tadašnjeg koncepta škole, a taj je da mora biti zastupljena  humanistička i društvena  znanost u sustavu obrazovanja i odgoja cjelovitog čovjeka..

Anka Matić ne ostaje dugo na sveučilištu u Zagrebu.  Nju zanima neposredni rad s djecom i  dječje organizacije kao Savez pionira  i Savez Društava naša djeca .Pod okriljem tih ustanova  otvaraju se: dječja odmarališta, igrališta, centri za umjetnički odgoj , likovni osobito, savjetovališta za mlade, savjetovališta za roditelje itd. Savez DND je inicirao Šibenski festival djeteta  još 1961. godine, a koji je prerastao u međunarodni. 

Anka Matić se tim radom bavila isključivo kao znanstvenica i humanistkinja a ne kao političarka njegujuću vrijednosti za koje se zalagala cijeli život: dostojanstvo i sloboda čovjeka, etičnost i društvena korisnost rada odgajatelja, univerzalne ljudske vrijednosti. Zato je čudan odnos vlasti nove suverene Hrvatske države nakon 90. tih prema njoj , bez obzira na političku njenu boju, ona ima toliko stručnih zasluga da se čovjek ne može načuditi mraku koji je pojeo Anku Matić nakon 1990. god . ili može?

Može iz njenih stavova i o njima će biti riječ u nastavku.

Marija Ajša Peuc

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »