Nova dječja pravobraniteljica Tatjana Katkić Stanić bila je na čelu radne skupine koja je izradila skandalozan prijedlog Obiteljskog zakona 2017. godine, za vrijeme HDZ-ove ministrice Nade Murganić.
Nova pravobraniteljica za djecu je Tatjana Katkić Stanić. Sabor je u petak Katkić-Stanić izabrao tajnim glasanjem sa 75 glasova, umjesto dosadašnje Helence Pirnat Dragičević koja je dobila 40 glasova.
Odlazak Pirnat Dragičević zazivao je Domovinski pokret, što mu je HDZ očito sada i ispunio.
Kandidatkinje Tatjana Holjevac, Marina Matković, Alma-Marija Rovis Brandić, Vanja Slijepčević Saftić i Edita Štok nisu dobile nijedan glas zastupnika, a za Marinu Katinić Pleić glasalo je njih devet.
Tatjana Katkić Stanić, magistra socijalnog rada, veći dio svog radnog vijeka provela je u sustavu socijalne skrbi, od centara za socijalnu skrb do matičnog ministarstva. Radila je i u pravosuđu, odnosno zatvorskom sustavu. Posljednjih pet godina bila je ravnateljica Zavoda za socijalnu skrb, a od travnja ove godine ovlaštena je za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Na razgovoru pred saborskim Odborom za obitelj, mlade i sport prije mjesec i pol dana zastupnice SDP-a su je prozvale da slovi za HDZ-ovu favoritkinju, da je izabrana “vjerojatno jer je poslušna, što dolazi iz sustava i što bi, u novoj funkciji, trebala nadzirati svog sadašnjeg šefa ministra Marina Piletića“, što dovodi u pitanje njezinu neovisnost.
“Ne mislim da trebam štiti svog ministra. On se može štititi sam. Posao pravobranitelja je neka posve druga funkcija. Cijeli svoj profesionalni život se trudim odmaknuti od politike i baviti se svojom strukom“, odgovorila im je tada Katkić Stanić dodajući da je čitav život nestranačka.
Katkić Stanić bila je na čelu radne skupine koja je izradila skandalozan prijedlog Obiteljskog zakona 2017. godine, za vrijeme HDZ-ove ministrice Nade Murganić, s uvredljivom definicijom da bračni parovi bez djece nisu obitelj. Nakon medijskih napisa, prijedlog je u manje od 24 sata povučen iz javne rasprave.
Od uspostavljanja institucije pravobraniteljice za djecu 2003. godine, ni jedna dječja pravobraniteljica nije ponovno izabrana na još jedan osmogodišnji mandat, ni Ljubica Matijević Vrsaljko ni Mila Jelavić niti Ivana Milas Klarić, pa tako to sada nije uspjelo ni Helenci Pirnat Dragičević.
Domovinski pokret likuje
“S radošću smo dočekali kraj mandata dosadašnje pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević jer smo osjetili da taj Ured ne obavlja svoju dužnost na način na koji bi trebao i vrlo često politizira umjesto da je fokusiran na one osnovne probleme s kojima se danas susreću naši najmlađi”, rekao je predsjednik i saborski zastupnika Domovinskog pokreta Ivan Penava na konferenciji za novinare uoči glasanja.
Naveo je da se pravobraniteljica bavila nevažnim temama, a ne vršnjačkim nasiljem, nezdravom ishranom i prekomjernom izloženosti nepoćudnim sadržajima na internetu te da je bila na strani lijevih ideologija, a ne na strani djece.
“U svom radu, često je prikrivala temu hiperseksualizacije djece ili korištenja djece kao dekora na paradama seksualnosti nastranosti, a kad nije šutjela bilo bi bolje da je šutjela s obzirom na to što je iz tog Ureda dolazilo“, ustvrdio je Penava.
Prozvao je Pirnat Dragičević da su joj smetali školski vjeronauk, tradicionalne manifestacije poput Dana kruha te insignije ratnih postrojbi iz Domovinskog rata, aludirajući na njezinu kritiku upotrebe ustaškog pozdrava “Za dom spremni“.
Sabor je odlučivao između svih osam kandidatkinja jer je HDZ poslovničkim vratolomijama poništio prvotnu užu listu od tri kandidatkinje koju je izglasao saborski Odbor za obitelj, mlade i sport, o čemu je Faktograf pisao (1, 2).
Pravdali su to nedoumicama i proceduralnim greškama pri prvom glasanju, pa su naknadno nakon nekoliko dana, bez opozicije, poništili tu odluku, ponovili glasanje na Odboru i odlučili da pred Sabor ide svih osam kandidatkinja.
Opozicija je tada odbila u tome sudjelovati, ustvrdivši da HDZ očito želi kupiti vrijeme jer se u tom trenutku još nije dogovorio s najvećim koalicijskim partnerom Domovinskim pokretom. Najavili su da će o sumnjivoj proceduri ponovljenog glasanja tražiti mišljenje saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, što na kraju ipak nisu učinili.
HDZ i desnica: Ideološka obojenost Helence Pirnat Dragičević
Današnjem glasanju prethodila je četverosatna burna rasprava na plenarnoj sjednici u četvrtak na kojoj se najmanje govorilo o kandidatkinjama. Uglavnom su pljuštale međusobne optužbe o tome koja strana sabornice instrumentalizira dječja prava za svoje političke potrebe.
O životopisima kandidatkinja i njihovim intervjuima pred saborskim Odborom za obitelj nije bilo ni riječi.
Jedino ime koje je spominjano je ono dosadašnje pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević koja se javila za još jedan mandat. Po onome kako su o njezinom osmogodišnjem mandatu govorili vladajući iz HDZ-a, uz sekundiranje njihovih desnih službenih i neslužbenih partnera, postalo je jasno da su male šanse da će dobiti još jedan mandat.
Zastupnici HDZ-a prozivali su Pirnat Dragičević za ideološku (lijevu) obojenost.
“Dosadašnja pravobraniteljica za djecu je često ideološki nastupala. Na koji način je ona funkcionirala najbolje se vidi po tome kako je ljevica zdušno brani“, rekao je Zoran Gregurović u ime Kluba HDZ-a, ali nije precizirao koji su to bili njezini sporni “lijevi“ potezi.
Za razliku od HDZ-a, desnica nije štedjela riječi. Sasula je za govornicom sve čega se sjetila. Domovinski pokret ju je, po tko zna koji put, prozvao da je brinula o spornim šalicama s ustaškim pozdravom i kritizirala Dane kruha u školama, “što nije njezin posao“.
Iz Mosta su neumjesno imputirali Pirnat Dragičević da je imala “histerične napade“ zbog vjeronauka u školama, a Igor Peternel (DOMiNO) išao je toliko daleko da ju je optužio da je branila samo “ideološki blisku djecu“, da se iz pristojnosti nije trebala javiti za još jedan mandat te da ju je trebalo već ranije smijeniti.
Kakva bi trebala biti buduća dječja pravobraniteljica?
Iako su i HDZ i njegovi desni pomagači tvrdili da bi buduća dječja pravobraniteljica trebala biti oslobođena od ideologije, neovisna od politike, slobodna i hrabra, ipak nisu propustili naglasiti koji bi temeljni svjetonazor i vrijednosti trebala imati.
“Ne može pravobranitelj odgajati djecu. Njih trebaju odgajati roditelji u obitelji i to je polazište svega. Često se u društvu derogira uloga obitelji. Derogiraju se tradicionalne vrijednosti i pokušavaju se prikazati kao nazadne“, ustvrdio je HDZ-ov zastupnik Gregurović.
Mostov Marin Miletić išao je još i dalje. Gotovo je ocrtao psiho-profil buduće pravobraniteljice. U bitnome, ona bi trebala štiti djecu od “rodne ideologije” i promovirati vrijednosti obitelji, vjere i Domovinskog rata.
“Treba izabrati nekog tko će imati vrijednosni sustav, tko neće dva puta otići u Bruxelles pa poslije toga govoriti da postoje ‘roditelj 1’, ‘roditelj 2’, ‘roditelj 3’ i ‘roditelj 4’. Izaberite nekog tko će imati korijenje. Izaberite dječju pravobraniteljicu koja nam neće lobotomirati djecu, koja neće gurati rodnu ideologiju, koja će se boriti protiv onih koji tvrde da i muškarci mogu menstruirati i koji tvrde da djeca imaju pravo izabrati spol koji žele. Moramo izabrati pravobraniteljicu koja će poštivati kršćane u ovom društvu i koja će štiti djecu od ovisnosti o kocki, internetu i o pornografiji“, nabrajao je Miletić kakvu navodno ideološki neobojenu pravobraniteljicu treba tražiti među kandidatkinjama.
Opozicija: Politička trgovina važnija od interesa djece
Lijeva opozicija nije ostala dužna.
Prozvali su zastupnike HDZ-a da su poslovničkim smicalicama poništili prvotnu odluku saborskog Odbora za obitelj o tri kandidatkinje u užem izboru te da su progurali na plenarnu sjednicu svih osam kandidatkinja kako bi još dobili na vremenu u dogovorima s Domovinskim pokretom, njihovim desnim koalicijskim partnerom.
“Domovinski pokret traži svaku priliku za bildanje mišića, ali to ne radi na pitanjima korupcije, nego na pravima djece. Djeca nisu vlasništvo ni svojih roditelja, a kamoli nas političara“, upozorila je Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, Glasa i DOSIP-a).
Ona je jedina iz tzv. lijevog spektra otvoreno rekla da Helenca Pirnat Dragičević treba biti ponovno izabrana, jer je dobro radila svoj posao i jer su joj na prvom mjestu bila prava djece. Iako su i iz SDP-a pohvalili osmogodišnji mandat Pirnat Dragičević, socijaldemokrati su se više koncentrirali na kritiku vladajućih.
Iz SDP su tako pljuštale optužbe da je HDZ olako shvatio izbor pravobraniteljice za djecu.
“Očito vam je tema prošla ispod radara, jer se tu ne radi o izboru za nadzorni odbor neke firme“, rekla je Anita Curiš Krok u ime Kluba SDP-a.
Osvrćući se na naputke koji su stigli s desna o tome što bi trebala raditi i kakva bi trebala biti buduća dječja pravobraniteljica, Curiš Krok je podsjetila na članak 4. Zakona o pravobranitelju za djecu po kojem “pravobranitelju za djecu nitko ne smije davati upute i naloge u njegovom radu“.
Izrazila je bojazan da će se ubuduće sve manje kandidata javljati za tu poziciju upravo zbog takvog stava političara koji preko pravobraniteljice žele progurati neku svoju agendu.
“Na kraju će ispasti da djeca trebaju pravobraniteljicu da ih zaštiti od nas samih“, zaključila je Curiš Krok.
Iz stranke Možemo! upozorili su da HDZ i na ovom primjeru pokazuje da sustavno radi na razaranju neovisnosti institucija, i to pod utjecajem Domovinskog pokreta, klerikalnih i konzervativnih inicijativa, te da interes djece stavlja u drugi plan pred političkom trgovinom.
“Pred nama nije samo pitanje tko će biti nova pravobraniteljica za djecu, nego i što će od te institucije ostati i u što će se ona pretvoriti. Jasno je da je neovisna pravobraniteljica, koja se poziva na međunarodne konvencije, zakone i na znanstvena istraživanja, automatska prepreka političkim projektima koji žele sustavno nadzirati cijeli odgojno-obrazovni sustav i socijalnu politiku. Domovinski pokret, HDZ i Most žele nametnuti vlastiti konzervativni svjetonazor kao jedini ispravni, čak i onda kada je suprotan međunarodnim konvencijama o ljudskim i dječjim pravima“, upozorila je Draženka Polović u ime Kluba Možemo!.
Vesna Vučemilović: Sve je po zakonu i transparentno
Vesna Vučemilović, nezavisna zastupnica, članica vladajuće koalicije, koja je ujedno i predsjednica saborskog Odbora za obitelj, ustrajala je na tome da je čitava procedura provedena sukladno Zakon u pravobranitelju za djecu i Poslovniku Sabora i da nije bilo “nikakvog političkog kuhanja“, osim u opozicijskim glavama u kojima se “stvaraju konstrukcije i nepotrebne fame“.
“Koje je pravo djeteta ugroženo ako smo u Sabor poslali svih osam kandidatkinja?“, zapitala je opoziciju Vučemilović i potom sama odgovorila da “nije nijedno, ama baš nijedno“.
Rekla je da se pri predlaganju kandidatkinja ocjenjivala njihova stručnost, iskustvo i predanost te izvrsnost njihovih životopisa i dojam iz obavljenih razgovora.
Ustvrdila je da su sve sjednice Odbora za obitelj na kojima se raspravljalo o izboru nove pravobraniteljice prenošene na saborskom YouTube kanalu i da su ih svi mogli vidjeti, a da to što je prvotna lista od tri kandidatkinje povučena nije ništa neuobičajeno u Saboru.
Provjerili smo i jednu i drugu tvrdnju.
Preko saborskog YouTube kanala prenošen je samo dvodnevni razgovor, ali ne i ostale dvije sjednice (1, 2) na kojima se odlučivalo tko će od kandidatkinja biti poslan na plenarnu sjednicu.
Štoviše, na sjednici Odbora na kojoj je, zbog HDZ-ovog predomišljanja i iznenadnog uviđanja “proceduralne pogreške“, poništena lista s tri kandidatkinje, ne samo da nije prenošena video linkom, nego je od predstavnika medija na sjednici bila samo gore potpisana novinarka Faktografa, vjerojatno zbog toga što je informacija o održavanju hitne sjednice objavljena samo večer prije pa većina medija nije bila obaviještena o tome. Ostali novinari o ishodu te sjednice saznali su naknadno, iz druge ruke, na konferencijama za novinare i preko izjava pojedinih zastupnika u saborskim hodnicima nakon sjednice.
Provjerili smo i tvrdnju Vesne Vučemilović da nije neuobičajeno da neko radno tijelo Sabora povuče s dnevnog reda već izglasan dokument i vrati ga na ponovno odlučivanje u odbor. To naprosto nije točno.
Pregledali smo dnevne redove svih osam plenarnih sjednica (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8) u ovom sazivu Sabora i nismo našli ni jedan dokument kojeg je predložio neki saborski odbor koji je potom povučen iz procedure i vraćen na ponovno usuglašavanje u matični odbor. Od konstituiranja ovog saziva Sabora u svibnju prošle godine, samo je Odbor za obitelj povukao prijedlog izglasanog dokumenta i ponovno o njemu glasao.
Okrugli stol u “vlastitoj režiji“
Da ima još nedoumica oko transparentnosti odlučivanja u Odboru za obitelj pokazuje i najnoviji primjer na kojeg je tijekom plenarne rasprave upozorila SDP-ova zastupnica Marija Lugarić.
SDP-ova zastupnica osvrnula se na tvrdnju Vesne Vučemilović da se sve odluke u Odboru za obitelj donose glasanjem, da nijednu odluku ne donosi ona sama kao predsjednica. Vezano za to, Lugarić je zanimalo na temelju kojeg glasanja i s koje sjednice Odbora je Vučemilović donijela zaključak o održavanju okruglog stola o zdravstvenom odgoju koji će se održati sljedeći tjedan u Saboru.
“Koliko znam, to ste odlučili samostalno, Odbor o tome nije ni na koji način odlučivao“, ustvrdila je Lugarić.
Vučemilović je izbjegla konkretno odgovoriti. Nije demantirala da je to učinila na svoju ruku i da o tome nije donesena odluka na Odboru. Samo je načelno ustvrdila da “svaki zastupnik i svaki klub zastupnika može organizirati okrugli stol“.
Vučemilović, međutim, nije organizirala okrugli stol u ime Kluba Nezavisni i HSU kojeg je članica niti je organizirala okrugli stol o zdravstvenom odgoju kao saborska zastupnica, nego je, prema svemu sudeći, iskoristila poziciju predsjednice i kao organizatora navela saborski Odbor za obitelj, mlade i sport.
U službenoj najavi na stranicama Sabora, među ostalim, stoji da je povod okruglog stola u organizaciji Odbora za obitelj provođenje zdravstvenog odgoja u Rijeci te najava sličnog programa u Zagrebu.
“Radi li se ovdje o stvarnoj potrebi dodatne edukacije djece i mladih, ili o pokušajima uvođenja ideoloških odrednica i seksualnog preodgoja djece, kao što smatraju neki dionici javne i političke scene, ali i dio roditelja? Pokušava li se ‘preoteti’ pravo roditeljima da odgajaju djecu u skladu s njihovim obiteljskim vrijednostima, ili se želi educirati djecu i mlade uslijed detektiranog manjka obiteljskog odgoja?“, samo su neka od pitanja iz najave okruglog stola saborskog Odbora za obitelj, odnosno njegove predsjednice Vučemilović. Agenda je iz toga više nego očita.
(Veronika Rešković/Faktograf.hr)
