Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Danica – prvi ustaški logor

Prije 80 godina, samo pet dana nakon osnutka NDH, utemeljen je prvi ustaški logor Danica u Koprivnici. Logor je bio smješten u napuštenim prostorijama i zgradama bivše tvornice kemijskih proizvoda. Djelovao je do kraja 1942. godine.

Mihovil Pavlek Miškina iz Šelekovaca imao je 1941.  54 godine. Bio je pučki tribun, pripovjedač. Napadali su ga klerikalni krugovi, napadali su ga nacionalisti. „Ja ne mogu s vama surađivati. Ono, čim se vi ponosite  –  da ubijate komuniste, Srbe, Židove i sve svoje, ja se upravo toga stidim. Ono pak, čim se ja ponosim  –  da su  Srbi braća, da smo Slaveni, da nam je svima Rusija mila mati, toga se vi stidite“. Mijo Bzik i Martin Nemec bili su odgovorni za hapšenje slavnog HSS-ovca 5. svibnja 1942. godine. Miškina je odveden u Jasenovac i ubijen. Vijest o stradanju za vrijeme NDH nikada nije objavljena.

Miškina je bio samo jedan iz posebne skupine u logoru Danica koju su činili komunisti. Bio je četvrtak. Već u utorak 15. travnja 1941. godine u Koprivnici je osnovan prvi ustaški logor Danica. Kako navodi povjesničar Tvrtko Jakovina, NDH  je od svojih pokrovitelja, Nijemaca i Talijana, formalno priznata 15. travnja, dva dana prije no što je potpisana kapitulacija Kraljevine Jugoslavije. Hitleru je za otvaranje prvog logora Dashau u Njemačkoj trebalo skoro 50 dana. U NDH pet. Doduše, sustav je već bio uspostavljen, svi su znali kakav je nacistički poredak, tu nije bilo baš nikakvog iznenađenja. Kemijska industrija Danica propala je nekoliko godina ranije, za što  su optuženi Židovi. Blizu je bila željeznička pruga. Ideja da se baš tamo otvori logor vjerojatno je bila Mije Bzika, kasnije poglavnikovog pobočnika Glavnog ustaškog stana, pukovnika, a onda i zapovjednika Poglavnikove tjelesne bojne. Možda je i Martin Nemec, trgovac  koji je dugo u emigraciji s Pavelićem, zaslužan da se još u Italiji odluči o logoru na tome mjestu. Kaos na terenu  –  samo u nekoliko mjeseci Martina Nemeca na mjestu Poglavnikova Glavnog ustaškog stana za grad i kotar, zamijenio je Nikola Herman, pa Stjepan Pižeta  –  otežavalo je otvaranje logora, ali ga nije zaustavilo.

    Najprije su u koprivnički logor Danica dovedeni Srbi iz Grubišnog Polja, 29. travnja 1941. godine. Bilo ih je oko 500 i već istoga su dana navečer krenula batinanja. Njima su rekli da je to tako jer su „uhvaćeni u šumi s oružejm u ruci kao četnici“. Potom dolaze Srbi i Židovi iz Bjelovara. Onda su dovedeni Zagrepčani. Dolazili su potom drugi, iz  Slavonije, Srijema. Logor je postojao do rujna 1942., kada se u Danicu useljavaju vojnici, oni koji će uskoro biti kod Staljingrada u internacionalističkom i rasnom ratu za Treći Rich. U Danici je bilo 4349 zatočenika, uglavnom muškaraca, ali i 359 žena i 117 djece. Najviše je Srba, ukupno 2798 ljudi i Židova  –  kroz Danicu je prošlo njih 817. Mnogi su u Danici ostali kratko. Prvi transport za Jadovno išao je 30. lipnja 1941. godine, sa 280 zatvorenika. Dio Židova je otpremljen u Njemačku, a dio u Jasenovac.

      Iako u logoru Danica nije bilo grupnih likvidacija, ipak je ubijeno 200 osoba, što dovoljno govori o režimu koji je u njemu vladao. Umiralo se uslijed ispcrpljenosti, gladi, bolesti i zlostavljanja. Masovnih likvidacija u okolici Koprivnice nije bilo, jer se radi o gusto naseljenom području. Nakon rasformiranja u travnju 1942. godine, logoraši iz Danice transportirani su u Jasenovac i Staru Gradišku, gdje su uglavnom likvidirani.

B. M.

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »