Ovogodišnja komemoracija žrtvama ustaškog logora Jasenovac nije bila jedinstvena kao lani. Zbog višemjesečnih svađa među vodećim političarima, šest izaslanstava odalo je pijetet stradalnicima u šest zasebnih kolona. Svi su snažno osudili tamo počinjeni zločin bez podsjećanja na istinu o onome što se tamo događalo – uslijedila su međusobna prepucavanja i optužbe
Vjekoslav Maks Luburić, voditelj Ureda III. , formalni zapovjednik svih logora u NDH u ožujku 1945. godine naređuje da se likvidiraju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruše i spale kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Zadnja grupa zatočenica logora odvedena je na likvidaciju 21. travnja. Koliko ih je bilo teško je utvrditi jer ni jedna nije preživjela. U noći 21. travnja na prozivki bilo je 1073 zatočenika. U jutro 22. travnja na povik Ante Bakotića: „Naprijed, drugovi“ oko 600 zatočenika pojurilo je prema logorskim vratima. Preživjelih ih je 106. Nekoliko sati kasnije počeo je i proboj zatočenika iz radne grupe „Kožara“ koja se nalazila u Jasenovcu. Od njih 167 samo 11 se uspjelo spasiti. Kako navodi prof. Nataša Matauić, povjesničarka i arheologinja – ako je u logoru Jasenovac III. i u „Kožari“ u noći sa 21. na 22. travnja bilo 1240 zatočenika, u posljednjem danu postojanja logora život je izgubilo 1122 ljudi.
Državni vrh i udruge stradalnika obilježile su 76. obljetnicu proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac odvojeno i pod strogim epidemiološkim mjerama. Ispred skulpture Kameni cvijet (autor Bogdan Bogdanović, arhitekt, nekadašnji gradonačelnik Beograda i disident Miloševićeva režima) položeni su vijenci, svijeće i kamenčići šest izaslanstava. Mjesto komemoriranja bilo je jedno od najvećih stratišta u vrijeme države koja je možda bila zamišljena kao hrvatska, ali koja – takva kakva je bila – doista nije bila hrvatska. Prvi su stigli članovi Vlade. U koloni predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bili su potpredsjednici Tomo Medved, Davor Božinović i Boris Milošević te ministrica kulture Nina Obuljen Kožinek i ministar pravosuđa Ivan Malenica. U izjavi za medije premijer je osudio zločin opisavši ga jednim od najtragičnijih dijelova hrvatske povijesti.O tome zašto nije tamo s predsjednikom (s Pantovaka su predložili zajednički odlazak, ali to je odbio Plenković) je sve već rekao, pa nije želio ponavljati, a o donošenju zakona kojim bi se zabranilo isticanje ustaških simbola rekao je da su „oni već danas zabranjeni te da se samo može govoriti o ujednačavanju sudske prakse“. Komentirao je izjavu Ognjena Krausa, predsjednika Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, koji je rekao da ne postoji jasno zakonsko uređenje po tom pitanju. „To nije točno“, rekao je premijer.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković predvodio je saborsko izaslanstvo u kojem nije bilo oporbenih zastupnika, nego su uz njega koračali stranački kolega Ante Sanader i predstavnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin. Jandroković je osudio „Za dom spremni“ pa proširio osudu na sve totalitarne režime, naglasivši zvijezdu petokraku. „Sve ono što podsjeća i što je bilo dio ustaškog pokreta treba biti zakonski sankcionirano. Moramo raditi razliku između ustaškog simbola i simbolike HOS-a iz Domovinskog rata. Razmišljao sam kako biti dosljedan u tome. Pod crvenom zvijezdom isto tako počinjeni su grozni zločini, i Bleiburg, Goli otok i Vukovar i Škabrnja“, kazao je Jandroković.
U koloni koju je predvodio Zoran Milanović, predsjednik RH bili su bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša premijerka Jadranka Kosor. „Donio sam ružu i kamenčić, kamenčić kao židovski običaj, iz pijeteta prema žrtvama“. Naveo je kako mu je žao što nije došlo do zajedničkog obilježavanja, a ono što je čuo su „jadne isprike i izgovori“. Za Franju Habulina, predsjednika SABA RH, Milanović je izjavio da je trebao biti u „njegovoj“ koloni, ali se dogodio obrat, predsjednik tvrdi da je tome kumovao Plenković. U izaslanstvu naroda žrtava bili su predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske Ognjen Kraus, predsjednik Saveza Roma Veljko Kajtazi i predsjednik SABA RH Franjo Habulin. „Nitko me nije ucijenio. U tijeku jest jedan proces, razgovor s Vladom, premijerom. Mene zanima status antifašističkih boraca, a tu je i status prostora u kojem je Savez od 1953- godine“, rekao je Habulin, dodavši da je „dobro imati most prema svakome“. „Ovo je pokazalo da smo potpuno podijeljeni i da nismo u stanju, ni kad se obilježava komemoracija Jasenovca, prijeći preko nekih stvari“, istaknuo je Ognjen Kraus. Milorad Pupovac kazao je: „Ovo je dan sjećanje i pijeteta. Žao mi je što stojim na mjestu na kojem to nije poštovano“.
Umjesto međusobnih prijepora i optužbi političkih čelnika, komemoracija je trebala biti više posvećena žrtvama ustaškog logora, ali i želji da se podsjećanjem na istinu o onome što se tada događalo osujeti i mogućnost da se nešto slično ikada ponovo dogodi. A ta borba protiv zaborava itekako je potrebna. Hrvatska je utemeljena na partizanskom antifašizmu, a ne na zločinačkom ustaškom fašizmu, što je dobro, ali daleko od dovoljnog. To smo i bez osude zločina od strane političkih lidera znali, uostalom stoji tako zapisano u Ustavu, a od predstavnika vlasti traži se više. Da kažu zašto tako nije u političkoj praksi i da osude one koji ne daju da bude tako. Dakle, da osude sami sebe. Jasno, to ne treba očekivati.
Bojan Mirosavljev
Udruga je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Ministarstva hrvatskih branitelja