U četvrtak, dana 21. studenog 2024., UABA Dubrava-Sesvete u Dvorani SABA RH organizirala je javnu tribinu Zagrebački partizanski odred „Silvestar Pelcl“. Uvodno izlaganje održala je povjesničarka Katarina Banić.
Banić je autoricaknjige Između ustaša i partizana: Zagreb 1941. – 1945. u kojoj je obradila preko 60 memoara i sjećanja ljudi koji su bar neko vrijeme boravili u Zagrebu između 10. travnja 1941. i 8. svibnja 1945. Analiza memoara i sjećanja pokazala je, kako je autorica istaknula, da je većina Zagrepčana gotovo od samog početka bila antifašistički opredijeljena pokazujući svoje nezadovoljstvo ustaškom vlasti na razne načine kao što je recimo ispisivanje antifašističkih parola, pomaganje proganjanim Srbima i Židovima, suradnjom s NOB-om i odlaskom u partizane. Većina je građana pokretu otpora pristupala iz puke potrebe, kako bi obranila i zaštitila vlastitu egzistenciju i svoje bližnje.
Nadovezujući se na to potpredsjednica UABA Dubrava-Sesvete Ankica Ležaić istaknula je kako je Zagrebački partizanski odred osnovala, još početkom srpnja 1941., jedna mala skupina Zagrepčana od svega dvadesetak uvjerenih komunista i antifašista, koji su svi odreda bili Hrvati. Odred je osnovan kako bi vršio napade na manje neprijateljske jedinice te diverzije na objekte koji su služili neprijateljima. Odred je djelovao u okolici Zagreba, a krajem 1943. priključen je Desetom zagrebačkom korpusu.
Nakon podužeg izlaganja o povijesti Zagrebačkog partizanskog odreda Ankica Ležaić veoma je detaljno iznijela i kronologiju duge, zahtjevne i kompleksne borbe za obnovu spomenika Zagrebačkom partizanskom odredu u šumi Divjača. Kako navodi Ležaić sve je počelo 7. kolovoza 2019., objavom Stanislave Švorcan u Facebook grupi Antifašisti Zagreb – Istok. Objava je sadržavala fotografiju spomenika u šumi Divjača u Sesvetama i krenuo je prijedlog da se isti pronađe. Ležaić, Aleksandra Turković iz UABA Jug te Milan Mišo Škudra uskoro zajedničkim snagama pronalaze točnu lokaciju spomenika te ga zatječu u groznom stanju, a utvrđeno je i da je spomen ploča otuđena. Nakon toga, Ležaić je stupila u kontakt s povjesničarom Damirom Fofićem iz Muzeja Prigorje koji se pridružuje radnoj skupini za uređenje spomenika.
Spomenik Zagrebačkom partizanskom odredu nekoliko je puta od tada čišćen i uređivan jer je bio išaran ustaškim znakovljem, a ubrzo nakon postavljana nove spomen ploče ista je otuđena. Ploča se pojavila nekoliko mjeseci kasnije, gotovo istovremeno kreću novi radovi uređenja spomenika i dodatnog učvršćivanja spomen ploče. Radove su provodili Ankica Ležaić, Ivan Hrešč, Željko Kotarski i Boro Štrbić. Nedugo potom, član UABA Dubrava-Sesvete Tomislav Kenjarić pored spomenika Zagrebačkom partizanskom odredu postavlja klupu kako bi se građani na njoj mogli odmoriti te su uređeni i cvjetni aranžmani.
Na kraju tribine sve je okupljene, od kojih posebno treba spomenuti novoizabranog predsjednika zagrebačkog SDP-a Branka Kolarića, pozdravio predsjednik Zagrebačke organizacije antifašističkih boraca i antifašista Petar Raić. Nadovezujući se na Raićev pozdravni govor, Branko Kolarić u svom kratkom obraćanju okupljenima istaknuo je kako on po pitanju antifašizma ne planira pričati, nego aktivno djelovati.
Neumoran trud i zalaganje koji su pokazali svi uključeni u obnovu spomenika Zagrebačkom partizanskom odredu pozitivan su i pohvalan primjer obnove spomeničke antifašističke baštine Republike Hrvatske. Međutim, valja apostrofirati kako je obnova tekla uz inicijativu udruženja građana, a bez ikakve institucionalne pomoći. Porazna je to činjenica za državu koja se na antifašističke tekovine poziva u svojim ustavnim temeljima. Uoči nadolazećih predsjedničkih i lokalnih izbora tek predstoji vidjeti kome će od kandidata antifašizam biti trn u oku, kome pusta poštapalica, a kome zaista temeljna programska odrednica u daljnjem djelovanju.
Katarina Banić
