Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Zaboravljeni AVNOJ

Antifašizam nije ideologija, nego civilizacijska kategorija i trajna borba za mir, slobodu i demokraciju, poručio je Budimir Lončar, partizan i jedan od učesnika konferencije “Fašizam i antifašizam 80 godina poslije AVNOJ-a”

(Foto: Želimir Brala) Zoran Pusić s drugim govornicima na otvaranju konferencije

Osamdesetu obljetnicu zasjedanja AVNOJ-a i formiranje bivše državne zajednice Jugoslavije, 29. novembra, u Hrvatskoj jedini su obilježili Antifašistička liga, Srpsko narodno vijeće i Igmanska inicijativa koji su u Zagrebu organizirali dvodnevnu konferenciju “Fašizam i antifašizam 80 godina poslije AVNOJ-a”.

Na konferenciji je istaknuta potreba oživljavanja antifašističkih vrijednosti u uvjetima uznapredovalog revizionizma, jačanja desničarskih i neonacističkih krugova koji šire nesigurnost, neravnopravnost i nejednakost, ne samo na ex-jugoslavenskim prostorima nego i u europskim okvirima. Naglašeno je da egzistiranje dramatičnih decenijskih ratova i pojava novih ratnih žarišta čak i u Europi upozoravaju na konstantne opasnosti ljudskog zla te da je zbog toga neophodno mlade generacije upoznati sa tekovinama antifašizma.

Koliko na tom putu do antifašizma u postjugoslavenskim društvima treba hrabrosti i volje najbolje govori činjenica da su predstavnici Igmanske inicijative iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore posvjedočili jednom te istom – da u novostvorenim državama u službenoj komunikaciji AVNOJ uopće ne postoji.

Da antifašizam nije ideologija, nego civilizacijska kategorija i trajna borba za mir, slobodu i demokraciju, poručio je okupljenima na konferenciji, bivši diplomat, partizan i jedan od učesnika AVNOJ-a Budimir Lončar.

– Naša moralna obveza je da se uporno sa našom istinom antifašizma borimo za civilizacijske tekovine. To nije samo naša prošlost, nego naša sadašnjost i vjerujem da će biti i budućnost. Žalosti me što je smišljeno ova važna 80. obljetnica AVNOJ-a u Hrvatskoj praktično zaboravljena, iako u Ustavu Republike Hrvatske piše da je antifašizam osnova hrvatske državnosti. To je opasni revizionizam – ustvrdio je Lončar, podsjetivši na epske ratne pobjede i značaj presudne ratne 1943. na prostorima ne samo bivše Jugoslavije, nego i u svijetu. Žalosti me što je smišljeno ova važna 80. obljetnica AVNOJ-a u Hrvatskoj praktično zaboravljena, iako u Ustavu Republike Hrvatske piše da je antifašizam osnova hrvatske državnosti. To je opasni revizionizam – upozorio je Lončar.

Domaćin konferencije, predsjednik Antifašističke lige i kopredsjednik Igmanske inicijative Zoran Pusić iskazao je zahvalnost svim borkinjama i borcima NOB-a koji su „iznijeli ne oslobodilački pokret nego pravi rat protiv nacista“.

– Posebno je teško predočiti situaciju na zasjedanju AVNOJ-a u okolnostima kad je pobjeda bila gotovo nezamisliva, a jedino izvjesno stradanje – rekao je Pusić i podsjetio na osnivanje Igmanske inicijative 2000. godine.

Kopredsjednik Igmanske inicijative Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle naglasio je da su u Bosni i Hercegovini ponosni na ime i tekovine AVNOJ-a u Jajcu, na oslobodilački pokret koji je omogućio građanima sa balkanskih prostora bolju budućnost.

– Nažalost, u Bosni i Hercegovini AVNOJ se službeno ne spominje a činjenica je da kao država postojimo na tekovinama zasnovanima na AVNOJ-u. Zašto se AVNOJ pokušava brisati a slave se kao nacionalni heroji osuđeni ratni zločinci?! To je duboka moralna kriza društva u kojem živimo. Kriza istine. Ali na žalost revizionista, a na našu sreću, dobar dio istine sa ovih prostora zapisan je u globalnoj istoriji, europskoj i svjetskoj. Istorija se mora pisati na osnovu činjenica a ne doživljaja. Borba za zajedništvo nije samo jugonostalgija već borba za ljudskost, borba za vrijednosti koje su krasile ovaj prostor. Antifašističke vrijednosti su najveće vrijednosti koje je iznjedrila ljudska civilizacija – zaključio je Šehić.

Aleksandar Popov iz novosadskog Centra za regionalizam i kopredsjednik Igmanske inicijative poručio je da trebamo slaviti rođendan Jugoslavije, koja je – kako je rekao – zahvaljujući reformama Ante Markovića mogla biti prva nekadašnja socijalistička država koja je mogla ući u EU.

– Umjesto toga dogodio se krvavi raspad. Moramo biti oprezni kad je riječ o fašizmu, čak i kad se on čini da je daleko. U Srbiji smo svjedoci da murali zlih lica, koja su doprinijela našoj nevolji, “krase” naše gradove – upozorio je Popov.

Kopredsjednik Igmanske inicijative iz Crne Gore, Branislav Radulović iz podgoričke Inicijative za regionalnu saradnju, istakao je da našem prostoru nedostaju bratstvo, solidarnost, jednakost, progres i sigurnost, sve ono što su vrijednosti antifašizma.

– Nestala je jedna velika ideja, nestala je jedna država, možda je istorijski i trebala nestati, ali nestale su vrijednosti jednog vremena koje nisu smjele nestati. Nažalost, skretanje u desno nije samo osobnost našeg regiona, već se radi o planetarnim procesima. Tko bi mogao zamisliti da će 2023. netko tko sebe legitimiše četničkim vojvodom predsjedavati visokim domom crnogorskog predstavničkog tijela u jednoj antifašističkoj zemlji – naveo je Radulović trendovske primjere iz svoje Crne Gore, koji se suprotstavljaju antifašističkim vrijednostima i tradiciji.

U radnom dijelu konferencije Jovan Vejnović, predsjednik Saveza društava Josip Broj Tito ocijenio je da su odluke AVNOJ-a bile ispred svog vremena i da bi u novoj političkoj arhitekturi nezavisnih država nastalih na području bivše Jugoslavije bile koristan i moderan politički koncept.

– Danas možemo reći kako na našim prostorima funkcionira jedino tribinski antifašizam a društvena klima i političke situacije zahtijevaju ozbiljan operativni antifašizam sa jasno definiranim putem. Jugoslavenska ideja se rodila puno prije Jugoslavije pa zašto ne bi u novom obliku nastavila i dalje živjeti – zaključio je Vejnović.

Da mlađe generacije primarno misle da su Domovinski rat i branitelji hrvatske tekovine, a partizani srpske, ustvrdio je povjesničar Dragan Markovina.

– Po novom odgoju antifašizam u Hrvatskoj je neka srpska stvar koja nema veze sa Hrvatima. U Hrvatskoj, kad govorimo o antifašističkim temeljima, uvijek govorimo o ZAVNOH-u, nikad o AVNOJ-u, kao da ZAVNOH nema nikakve veze sa širim kontekstom. Današnja Hrvatska je AVNOJ-ska Hrvatska, sviđalo se to nekim nacionalistima ili ne. Moramo priznati da bez srpske zajednice ovakvih antifašističkih skupova ne bi bilo. Danas, nakon 32 godine od raspada jugoslavenske državne zajednice, napredovali smo toliko da nas ne tuku i da sad nema policije ispred ove zgrade koja će čuvati skup. Ne tuku nas zato što nas smatraju irelevantnim – zaključio je Markovina.

Povjesničar Hrvoje Klasić opovrgao je javno prihvaćene tvrdnje da je AVNOJ bio antihrvatski.

– AVNOJ je bio anacionalan a kamoli antinacionalni. U kojoj se republici u Jugoslaviji, osim himne Hej Slaveni, pjevala i nacionalna himna? Samo u Hrvatskoj Lijepa naša. Kako to da se ni u jednoj drugoj republici nije pjevala nacionalna himna? Toliko o navodnoj tamnici naroda u kojoj su Hrvati živjeli. Devedesetih godina je pokušano da se partizanski pokret proglasi samo hrvatskim. To je potencirao posebno Franjo Tuđman. Posljedice takvih stavova imamo i danas. Mora se ponavljati da nije postojao hrvatski antifašistički ni hrvatski partizanski pokret, već samo jedan jugoslavenski na području cijele Jugoslavije. U tom pokretu nisu bili samo Hrvati i taj se pokret nije borio za stvaranje nekakve demokratske hrvatske države – naveo je Klasić i poručio da hrvatske državne vlasti rade povijesnu reviziju slanjem vijenaca prilikom obilježavanja godišnjice bitke na Sutjesci samo zato što su tamo izginuli Hrvati.

– Ako nisu spremni poslati vijence i tamo gdje su ginuli i partizani Srbi iz Banije, Like, Korduna, Dalmacije, gdje su ginuli Bošnjaci i Makedonci, onda bolje da ne šalju nigdje i nikome, jer nacionaliziraju nešto što je bilo internacionalno. Mladi danas nisu zainteresirani za antifašističke teme i događaje iz Drugog svjetskog rata. Antifašizam nije samo borba protiv Hitlera, Franka, logora u Jasenovcu, protiv holokausta, fašizam je svuda oko nas, negdje u začetku, negdje jako uznapredovao. Antifašističke prakse treba prilagoditi novim okolnostima. Mlade moramo odgojiti da alternativa uvijek postoji. Da postoji i kad svjedoče podjelama, kad jači napada slabijeg, bilo nacionalnu, rodnu ili seksualnu manjinu, nekog druge rase, migranta, ako svjedoče da muškarac tuče ženu… Postoji alternativa i za nju treba imati hrabrosti, kao što su ogromnu hrabrost imali naši bake i djedovi. Partizanski pokret je alternativa, dokazuje da Hrvati ne moraju ubijati Srbe, da Srbi ne moraju ubijati Hrvate, Bošnjake, da svi mogu, ne samo živjeti zajedno, nego boriti se zajedno, ginuti jedni za druge. Mladima treba pokazati da takav antifašizam nije utopija – rekao je Klasić.

Prvog dana konferencije „Fašizam i antifašizam 80 godina poslije AVNOJ-a“ razgovaralo se i o antifašizmu u obrazovanju, kulturnim i suvremeno-umjetničkim praksama dok je danas, drugi dan konferencije posvećen temama antifašizma danas i suvremenim manifestacijama fašizma.

(Novosti/P. Arbutina)

Facebook
E-mail