Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Ovi neboderi bili su ponos jugoslavenske arhitekture, mnogi su danas prazni i napušteni

Polazeći iz centra ili Novog Zagreba, Savskom cestom putem ste zasigurno naišli na brojne zagrebačke nebodere, no znate li sve njihove bogate povijesne priče. Brojni su postali simbol metropole, no nažalost dobar dio je zapušten i propada.

Nekoć su bili ponos socijalističke arhitekture, no Zagrepčani i danas prema njima gaje čudesno strahopoštovanje. Zagrebački neboderi građeni u periodu bivše Jugoslavije nijemi su svjedoci vremena i vrijedna kulturna baština. Prava je šteta što su mnogi od njih prazni, a nekada su bili prave košnice u kojima su radili (i gradili) neki od najkreativnijih umova svojeg doba. Pobrojali smo neke od njih.

Povijest arhitekture upamtit će ga kao prvi poslovni neboder izgrađen u Hrvatskoj. Zbog toga ga i danas zovu samo Neboder ili, rekli bi Anglo-Sasi The Neboder. Adresa mu je Ilica 1, odmah pokraj Trga bana Jelačića pa je po ulici u kojoj je nastao dobio i ime. Gradnja je započela 1957. a svečano ga je 22. kolovoza 1959. otvorio legendarni gradonačelnik Većeslav Holjevac.

(Foto: Wikipedia)

Glavni arhitekti projekta bili su Slobodan Jovičić, Josip Hitil i Ivan Žuljević, dok su glavni investitori bile tvrtke Končar i Ferimport. Dugo je slovio i kao najviši jugoslavenski poslovni neboder, a bio je i prvi u zemlji s aluminijskom fasadom. Ima 17 katova, visok je 70 metara.

U njegovom su podnožju poslovni prostori i kafići. I dalje je mjesto živahnog poslovnog života, a posljednji je kat bio namijenjen vidikovcu koji je bio rado posjećena lokacija kod domaćih i turista. Odavdje je i pucao nezaboravni pogled na novogodišnji vatromet nad Zagrebom. No, ni vidikovca ni vatrometa u Zagrebu više nema. Vidikovac je zatvoren, a zagrebački gradonačelnik rekao je kako gradski vatromet na trgu ove godine neće dogoditi.

Vitićev neboder, Laginjina 9

(Foto: licegrada.hr)

Neboder Ivana Vitića u Laginjinoj 9 smatra se jednim od ključnih ostvarenja hrvatske moderne arhitekture. Veliki arhitekt Ivan Vitić projektirao ga je 50-ih, no izgrađen je 1962. po narudžbi Narodne banke SFRJ kako bi u njemu naselila svoje zaposlenike.

Svi su stanovi u Vitićevom neboderu jednaki i imaju 70 kvadrata što je u bivšoj državi bio ideal obiteljskog stanovanja, ideal koji si mnogi ni danas ne mogu priuštiti. Prepoznatljivim ga čine šarene plohe koje zrače optimizmom. Dugo godina polako je propadao na tugu svih Zagrepčana, međutim 2016. je krenula obnova pa je njegovom zaigranom pročelju vraćen stari sjaj.

Rakete (Richterovi neboderi), Vrbik

(Foto: Wikipedia)

Izgledaju kao da će svakog časa poletjeti u svemir stoga ne čudi nadimak koji su dobile odmah po izgradnji 1968. Rakete čine tri visoke ljepotice, a ona u sredini je najviša i ima 70 metara. U početku su sva tri nebodera trebali biti iste visine, ali je uočeno kako dva vanjska presijecaju put TV i radio-odašiljačima, pa su sagrađeni do primjerene visine, piše Wikipedia.

Izgrađene su u slavnom brutalističkom stilu pa i danas izgledaju brutalno dobro. Nacrt za zgrade izrađen je 1960-ih godina prema projektu studija Centar ’51 arhitekata Berislava Šerbetića, Ljube Ivete, Vjenceslava Richtera i Olge Korenik.

Zanimljivo je i to da se nakon potresa 1962. prvobitni nacrt mijenjao kako bi zgrade bile otporne na potres, a da je ispravno projektirano i ojačano, dokazala su posljednja dva potresa koja su 2020. dobro prodrmala Zagreb. Ljudi koji u njima žive kažu da su se tresle, ali izdržale bez ogrebotina. 

Cibonin toranj, Cibona

(Foto: Wikipedia)

Ova visoka ljepotica nešto je mlađa od svih iz ovog članka. Njena je gradnja počela u travnju 1986. kako bi bila ‘nacifrana’ i predstavila Zagreb u najboljem svjetlu za Univerzijadu 1987.

Na projektu su radili arhitekti Marijan Hržić, Borislav Šerbetić i Ivan Piteša, glavni izvođač radova bilo je poduzeće GRO Vladimir Gortan. Cibona je visoka 92 metra i peti je najviši neboder u Hrvatskoj. Od novog klinca u gradu, Poslovnog centra u Strojarskoj niža je samo 4,15 metara.

Ima visoko prizemlje, 25 katova, a u njenom sklopu nalaze se i košarkaška dvorana, umjetničke instalacije i poslovni prostori. Cibonin toranj je i pretposljednji neboder izgrađen u Hrvatskoj prije Domovinskog rata. Zadnji je Chromosov neboder izgrađen 1989. Nekoć je u tornju bilo sjedište moćnog Agrokora, no nedavno je njegov sljednik, Fortenova, prodao 16 katova tornja Koncernu Agram koji zdanje planira obnoviti za 10 milijuna eura do proljeća 2025. Radovi su već počeli.

Zagrepčanka, Savska

(Foto: Wikipedia)

S 26 katova i 94, 6 metara dugo je držala titulu najviše zgrade u Hrvatskoj, no nedavno su je nadvisile mlađe generacije nebodera. Usprkos tome, ne prestaje izazivati divljenje.

Zagrepčanku su 1976. izgradili arhitekti Slavko Jelinek i Berislav Vinković, inspirirani zgradom Thyssen-Hausbuilding u Düsseldorfu. Zavodljiva zagrebačka milostiva uz epitet najljepša desetak godina po izgradnji dobila je i onaj najubojitije kada su s nje počeli padati teški mramorni blokovi. Fasada je obnovljena 2014. pa blokovi više ne prijete prolaznicima.

Nažalost, poslovni prostor unutar nje nisu obnovljeni pa su mnogi njezini uredi pusti. Zagrepčanka je u vlasništvu Grada pa će gradska uprava morati odlučiti što će s njom. 

Vjesnik, isto Savska

(Foto: Wikipedia)

Zagrepčankin susjed iz Savske najtužniji je neboder u gradu jer njegovi prazni uredi nijemo svjedoče o propasti nekad najvažnije hrvatske redakcije čiji su strogi urednici opismenili mnoge naraštaje novinara.

Osim legendarnog dnevnika po kojemu je dobio ime, na 16 katova nebodera svoj su dom pronašle i brojne druge redakcije poput Starta, Studia, Arene, Danasa, Erotike… . Ovdje je do preseljenja bila smještena i stara redakcija Večernjeg lista. Danas je spomenik hrvatskom tiskanom novinarstvu kakvo je bilo nekad.

Otvoren je 1972. projektirao ga je arhitekt Anton Urlich po uzoru na njujorški Lever House. Zbog specifične smeđe-narančaste boje zvali su ga i čokoladni neboder. U međuvremenu prizemni kompleks poslovnih zgrada se energetski obnovio i dotjerao pa su unutra smješteni uredi i plesna škola, no neboder i danas zjapi gotovo prazan, govorilo se čak i o njegovom rušenju, a budućnost mu je neizvjesna baš kao i novinskom zanatu koji je u njemu provodio svoje možda najljepše trenutke.

Fotogaleriju možete pogledati na izvornom članku na sljedećoj poveznici: https://www.vecernji.hr/zagreb/foto-ovi-neboderi-bili-su-ponos-jugoslavenske-arhitekture-mnogi-su-danas-prazni-i-napusteni-1726467

(vecernji.hr/Mia Mitrović)

Facebook
E-mail