Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Ususret Međunarodnom danu žena

PERSA BOSANAC – narodna heroina

U malom slavonskom selu Čeralije, kod Slatine, prošaranom šorovima, sokacima i punoj povezanosti s prirodom, rodila se djevojčica kojoj nadjenuše ime Persa. Selo malo, ali veliko dušom, kao i nepregledna slavonska polja.

Kućice izgledom sve nalik jedna na drugu poredane duž puta, čeljad priprosta, sirotinjska i skromna, no komšijski povezana i svatko je svakom voljan u nevolji pomoći…

U takvom okruženju siromašne, ali skladne seljačke obitelji raste djevojčica i tu završava najosnovnije obrazovanje. Ostaje kod kuće te se bavi kućanskim i ratarskim poslovima…

No taj njezin maleni svijet kao i sama obitelj, posebno otac, od  samog početka oružanog ustanka sudjeluju i pomažu NOP-u, a posebno Persa, nakon što joj otac pogiba od neprijateljske nagazne mine, svesrdno pomaže i uključuje se u rad NOP-a, NOB-a i kao pozadinski radnik.

18. siječnja 1943. godine dan je kada Persa napušta svoj skromni dom, odlazi u partizane i postaje borkinja Sedamnaeste banijske udarne brigade.

Svoj život podredila je borbi za oslobođenje od fašizma. Sudjeluje u mnogim bitkama na teritoriju svoje voljene Slavonije – za oslobođenje Slatine, Voćina, Đulovca, Garešnice, Virovitice itd…

Persa Bosanac sada je već iskusna ratnica te je zbog iznimne hrabrosti drugovi imenuju desetaricom Prve čete Drugog bataljuna brigade.

Ovo priznanje itekako je opravdano požrtvovnošću borkinje Perse.

Tako dođe i taj nesretni 13. lipanj 1943. godine, dan kojeg se vodi žestoka bitka – bitka za Sirač.

Persa vidi da je puškomitraljezac ubijen i ,kako se teško pribavljalo oružje, želi spasiti bar mitraljez kada je već stradao drug. Pod žestokom neprijateljskom vatrom, puzajući po tlu dolazi do mitraljeza i stradalog druga, ustaje da baci bombu, kao što je to činila nebrojno puta, uspravljenu pogodi je smrtno neprijateljski metak, a krv njezine mladosti poteče ledinom. Bijaše to krvava bitka za slobodu i Sirač u kojoj osim Perse pogiboše još 27 junaka, a njih 63 bijaše ranjeno.

23. srpnja 1952. godine zbog iznimnog doprinosa borbi za slobodu svoje zemlje od fašističkog okupatora proglašena je NARODNOM HEROINOM.

Slava joj i hvala kao i onom mnoštvu sinova i kćeri koji nam donesoše SLOBODU koju i danas uživamo!

Maja Jelinčić

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave