Ognjen Kraus u Jasenovcu je pozdravio sve s kojima se židovska zajednica zajednički bori za Hrvatsku koja je izborila pobjedu sa saveznicima u Drugom svjetskom ratu, na temeljima ZAVNOH-a i europskih civilizacijskih principa
Jom Hašoa – Spomen na šest milijuna Židova stradalih u nacističkim i fašističkim logorima tijekom Drugog svjetskog rata, obilježen je komemoracijom kod spomenika Cvijet u Jasenovcu. Predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u RH Ognjen Kraus pozdravio je one koji su preživjeli Holokoust kao i sve sudionike komemoracije s nadom „da su svi došli iz istih pobuda, razloga i osjećaja“ te naglasio da je Jasenovac najveće stratište rasnih zakona u Nezavisnoj Državni Hrvatskoj u kojoj je bilo više od 50 logora smrti. U NDH je nestalo gotovo 35 tisuća Židova, odnosno više od 80 posto populacije.
Komemoracija je posvećena stradalima svih logora, po rasnim zakonima osim Židova, to su bili Romi i Srbi, te antifašisti koji su ondje stradali kao protivnici ustaškog režima, „najsramnijeg razdoblje hrvatske povijesti“, kazao je, izvještava Hina. Kraus je pozdravio sve s kojima se židovska zajednica zajednički bori za Hrvatsku koja je izborila pobjedu sa saveznicima u Drugom svjetskom ratu, na temeljima ZAVNOH-a i europskih civilizacijskih principa.
Ovogodišnji Jon Hašoa posvećen je transportima Židova u koncentracijske logore, a najveći dio transporta na području NDH je vodio upravo na ovo mjesto, jasenovački logor smrti, kazao je Kraus. Glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević u molitvi je, uz ostalo, zaiskao da svijetom zavlada duh sloge i ljubavi, te da svi narodi žive mirno i sretno, a s njima i narod Izraelov. Neka se oni koji su stradali nauživaju vječne nebeske slasti u raskošnom raju. Komemoraciji su bili nazočni saborski zastupnici predstavnici manjina – predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, Veljko Kajtazi i Furio Radin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin….
U Gudovcu je, javlja SNV, danas obilježena godišnjica ustaškog zločina nad Srbima ovog sela, kao i Velikog i Malog Korenova, Prgomelja, Tuka, Breze, Stančića, Klokočevca i Bolča. Samo dan ranije te 1941. dogodila se i prva deportacija u NDH kada je pet stotina Srba iz Grubišnog Polja uhapšeno i marvenim vagonom deportirano put logora Danice na Jadovno.
Novosti