Dana 8. travnja 2024. učenici osmih razreda otoka Krka, koji su se istaknuli radom i izvrsnim rezultatima u poznavanju sadržaja nastavnog predmeta povijesti, imali su priliku sudjelovati na terenskoj nastavi i istražiti mračnu stranu hrvatske povijesti. Terenska nastava održala se na području nekadašnjeg koncentracijskog logora Jasenovac i Spomen–parka Brezovice. Organizirana je i realizirana u sklopu kurikuluma povijesti za osmi razred, po preporuci Ministarstva znanosti i obrazovanja, te je dio godišnjeg programa aktivnosti Aktiva učitelja povijesti i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. Glavni organizator i voditelj terenske nastave bio je predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, gospodin Darko Fanuko, a financijska sredstva osigurana su od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. Sudjelovalo je 37 učenika matične i područnih škola „Fran Krsto Frankopan” Krk, Osnovne škole Malinska – Dubašnica i Osnovne škole Omišalj. U pratnji učenika bili su učitelj i učiteljice povijesti: Denis Buljat, Iva Dujmović, Maja Brajković, Dina Valković i Matea Kosić, učiteljica razredne nastave Sanja Novosel te ravnatelj Osnovne škole „Fran Krsto Frankopan” Krk, Serđo Samblić.
Jasenovac, najveći koncentracijski logor i simbol ustaške strahovlade, danas je mjesto gdje djeluje Javna ustanova Spomen područje Jasenovac. Osnovni je cilj njenog postojanja čuvanje i prezentiranje građe koja svjedoči postojanju koncentracijskog logora i počinjenim zločinima na području NDH, čuvanju uspomena na sve žrtve ustaškog režima te poziv na pomirenje i suživot u različitosti. Učenici su se pod stručnim vodstvom kustosice gospođe Martine Barešić upoznali s glavnim sadržajima
nekadašnjeg logora, suočili s tragičnim sudbinama logoraša i upotpunili svoja znanja brojnim zanimljivim i važnim činjenicama naše povijesti. Imali su priliku vidjeti rekonstrukciju kompozicije vlaka kojim su stizali logoraši te Cvijet, golemi spomenik čiji je autor Bogdan Bogdanović, a posvećen je svim žrtvama koncentracijskog logora. Nakon zajedničkog obilaska, učenici su se podijelili u grupe i krenuli u istraživanje Memorijalnog muzeja. Vođeni postavljenim pitanjima i uputama pronalazili su eksponate, analizirali ih i donosili zaključke. Vidjevši osobne stvari logoraša, predmete koji su se koristili unutar logora kao i brojne dnevničke zapise učenici su mogli dublje i jasnije pojmiti povijesne činjenice i pojedinačne tragične sudbine. Naposljetku su svoj rad ponosno prezentirali. Teme koje su bile obrađene su: Nezavisna Država Hrvatska, rasni zakoni, zatočenici, dehumanizacija, prehrana logoraša, proboj… Unatoč vrlo potresnim saznanjima, rastali smo se u vedrom duhu i samo s jednom mišlju – Ovo se više nikada ne smije ponoviti!
Uslijedila je ugodna vožnja Lonjskim poljem. Pred nama su se prostirale nepregledne ravnice suncem okupane. Maslačci su krasili zelene livade, a oranice upijale svaku zraku travanjskog sunca. Osobiti štih ovome kraju daje tipična posavska tradicionalna arhitektura drvenih kućica. Posebno nam je zanimljivo bilo selo roda Čigoč gdje se gotovo na svakoj kući ili staji nalazi rodino gnijezdo. Rode su se upravo vratile iz južnih krajeva pa smo ih u velikom broju mogli i vidjeti.
Nakon ukusnog ručka i kratkog druženja uputili smo se prema obližnjem Spomen parku Brezovici gdje je 22. lipnja 1941. osnovan Prvi sisački partizanski odred.
U znak sjećanja svake se godine toga dana obilježava Dan antifašističke borbe. U Spomen parku dočekala nas je delegacija Udruge antifašističkih boraca i antifašista Brezovica iz Siska predvođena gospodinom Zoranom Rastovcem koji nas je na vrlo zanimljiv način upoznao s osnovnim prirodno-geografskim i povijesnim obilježjima ovoga kraja. Učenici su položili vijenac i zapalili svijeću u spomen na sve tragično izgubljene živote tijekom Drugog svjetskog rata.
Zaronivši u mračnu stranu naše prošlosti spoznali smo da je prostor naše domovine bio poprište različitih interesa i politika što je rezultiralo mržnjom i velikim brojem uzalud izgubljenih života.
Različitost nikako ne bi trebala biti uzrok mržnji i sukobima. Različitost je bogatstvo koje oplemenjuje i potiče stvaranje kreativnijeg, snažnijeg i boljeg društva. Ne dopustite da vas uvjere u suprotno.
UABA otoka Krka
Matea Kosić, prof.
