U povodu 79. obljetnice osnutka upriličen komemorativni skup, položeni su vijenci podno spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora i na grobnicu pokopanih istarskih partizana, te evocirana sjećanja na borbeni put Karlovačke udarne brigade
Brigada je nastala iz Karlovačkog partizanskog odreda koji je uspješno borbeno djelovao na dijelu Karlovačkog kotara 1943. godine i brojao 750 boraca od kojih je 540 ušlo u sastav novoformirane Karlovačke brigade. „U Svetičkom Hrašću otpočeo je borbeni put, sve do oslobođenja Karlovca 6. svibnja 1945. godine. Brigada se uspješno razvijala, rasla i jačala, usporedno s pokretom na karlovačkom području. U vrijeme organiziranja brigade na cijelom karlovačkom području koje je tada brojalo oko 75.000 stanovnika, posebno su značajnu pomoć pružili prvoborci VEĆESLAV HOLJEVAC, komesar 1. korpusa NOV Hrvatske, IVO RUKAVINA, poznati španjolski borac, IVAN HARIŠ, znan kao Ilija Gromovnik i drugi. Njih nema među živima ali će njihova djela živjeti za nova pokoljenja trajno ugrađena u temelje naše antifašističke borbe“, naglasila je Biserka Vranić, bivša saborska zastupnica i bivša gradonačelnica Ozlja.
Sastav novoformirane Karlovačke brigade činili u borci i rukovodioci Prvog karlovačkog odreda. Od preostalih i pridošlih boraca iz Karlovačkog kotara odmah je formiran i Drugi karlovački odred. Za komandanta brigade imenovan je FRANJO MOLEK, a za komesara PETAR ERDELJAC. Do svibnja 1944. godine, brigada je bila u sastavu 8. kordunaške divizije, a od tada do kraja rata u sastavu 34. divizije. Borbeni put od osnivanja pa do kraja rata trajao je 15 mjeseci. Brigada je u borbama na prostoru rijeke Kupe i Dobre djelovala dva mjeseca. Potom je uključena u sastav 34. udarne divizije u Žumberku. Učestvovala je u bitkama od Karlovca i Siska do Zagreba. To područje bilo je pokriveno snažnim neprijateljskim garnizonima. U travnju 1944. je popunjena sa 280 boraca iz Istre. Zbog ostvarenih uspjeha i borbenog djelovanja, Glavni štab NOV Hrvatske 27. listopada 1944. godine proglasio je Karlovačku brigadu – udarnom.
Tijekom svoje borbene aktivnosti brigada je imala vidnih uspjeha. Ukupno je izbacila iz stroja 1379 neprijateljskih vojnika. Zaplijenila je mnoštvo naoružanja i opreme. Od rujna 1944., do siječnja 1945., sudjelovala je u oslobađanju Pokuplja i Turopolja i rušila željezničke pruge i cestovne komunikacije. Sudjelovala je u zauzimanju ustaško-domobranskih uporišta u Zdenčini, Brezovici i Remetincu, Mavračićima, Završju, Domogavoću, Lazini i više drugih mjesta. Istodobno, odbijala je napade njemačkih, ustaških i domobranskih formacija i djelovala na željezničkoj pruzi Zagreb-Karlovac, prekidajući promet. U proljeće 1945. vodila je borbe na području Banije i sudjelovala u završnim operacijama za oslobođenje Korduna, Pokuplja i Žumberka. S obzirom na vrijeme borbenog djelovanja, brigada je pretrpjela dosta velike gubitke: 337 je poginulo i umrlo od zadobivenh rana, 422 su ranjena, 18 je umrlo od bolesti i 107 boraca je „nestalo“, od čega su 30 zarobljena.
Ratni put brigada je završila ulaskom u Karlovac, 6. svibnja 1945 godine. Značajnu ulogu brigada je imala u borbama za oslobođenje šireg karlovačkog područja – Duge Rese i Ozlja, kada su 2. i 3. Armija NOV i POJ u silovitom naletu oslobodili ovaj dio Hrvatske i dva dana nakon Karlovca oslobodile i Zagreb, 8. svibnja 1945. godine.
B. Mirosavljev