Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

SVE SRAVNJENO SA ZEMLJOM / Umjesto deportacije u logore smrti, uslijedila je jedna od najtragičnijih, ali i najhrabrijih epizoda njihove povijesti

U novoj epizodi serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić, povjesničar se osvrnuo na ustanak Židova u Varšavskom getu 1943. godine

(Foto: Wikipedia) Njemački kancelar Willy Brandt kleči pred spomenikom žrtvama Varšavskog geta

U nedjelju navečer, 18. travnja 1943., pripadnici njemačke SS jedinice okružili su Varšavski geto kako bi preostale poljske Židove koji su u njemu bili prisiljeni boraviti sutradan deportirali u logore smrti. Međutim, ono što je uslijedilo ostat će upamćeno kao jedna od najtragičnijih, ali i najhrabrijih epizoda židovske povijesti.

U ponoć s 18. na 19. travnja Židovi započinju s pružanjem oružanog otpora nacistima koji će trajati sljedeća četiri tjedna, sve do 16. svibnja 1943. Varšavski geto stvoren je u listopadu 1940. u glavnom gradu Poljske u četvrti u kojoj su inače tradicionalno živjeli Židovi. Sada je taj prostor, koji se prostirao na površini od oko četiri kvadratna kilometra i koji je ograđen tri i pol metra visokim zidom i bodljikavom žicom, postao privremeni dom za više od 400 tisuća varšavskih i poljskih Židova. Privremeni, zato što je geto služio kao prolazna postaja odakle su njegovi stanovnici slani u nacističke logore smrti.

Masovne deportacije nakon odluke o ‘konačnom rješenju’

Unutar geta su vladali izuzetno teški uvjeti života, pa je velik broj stanovnika umro od različitih zaraznih bolesti i gladi. Masovne deportacije u logore započinju u ljeto 1942. nakon što je u Berlinu donesena odluka o tzv. konačnom rješenju tj. definitivnom istrebljenju Židova.

Početkom 1943. Heinrich Himmler, zapovjednik SS-a i jedan od glavnih organizatora holokausta naredio je konačnu likvidaciju geta, tj. slanje preostalih 70-80 tisuća Židova u logor smrti Treblinku. U tom trenutku u getu su djelovale dvije tajne židovske organizacije koje uspijevaju doći do oružja i koje počinju s pripremama ustanka. Prvi pokušaj dogodio se u siječnju 1943. i iako nije imao većeg uspjeha stvorio je temelje za ono što će započeti 19. travnja.

‘Židovska četvrt u Varšavi više ne postoji’

U zoru 19. travnja žestoke borbe vodile su se po ulicama geta pri čemu je poginulo desetak njemačkih vojnika. Borbe su se nastavile sljedećih dana, ali brojčana nadmoć Nijemaca, kao i daleko bolja opremljenost u oružju, rezultirali su slamanjem ustanka. Dana 16. svibnja zapovjednik SS-a Jürgen Stroop koji je bio zadužen za slamanje otpora poslao je izvještaj u Berlin u kojem je napisao: „Židovska četvrt u Varšavi više ne postoji“.

Geto je sravnjen sa zemljom, a oko 40 tisuća Židova otpremljeno je u koncentracijske logore. Oko sedam tisuća Židova je ubijeno tijekom ustanka, a još sedam tisuća koji su do kraja pružali otpor nacisti su uhvatili i odmah poslali u logor smrti Treblinku. Nakon što je geto uništen oko 20 tisuća Židova uspjelo se spasiti i do kraja rata nastavilo skrivati po Varšavi. Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su ubili oko tri milijuna poljskih Židova, odnosno oko 90% predratne židovske populacije.

Njemački kancelar položio vijence i kleknuo…

Ustanak u varšavskom getu bio je najpoznatiji organizirani oružani otpor Židova nacistima. Nakon rata na mjestu nekadašnjeg geta podignut je spomenik posvećen ustanku. Prilikom svog posjeta Varšavi 1970. njemački kancelar Willy Brandt pred spomenikom je položio vijence, a zatim i kleknuo u znak sućuti nad sudbinom svih ubijenih Židova. Prisjećajući se svog čina Brandt je godinama kasnije u memoarima zapisao: „Nad ponorom njemačke povijesti, pod teretom milijuna ubijenih, učinio sam to što ljudi inače čine kada jezik zakaže“.

Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.

(net.hr/Hrvoje Klasić)

Facebook
E-mail