Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Spomenici

Bez obzira na sve povijesno recentne nevolje s ideologijom i na pripadajuća zastranjenja, dobar dio stanovnika Dalmacije tiho čuva ispravna sjećanja o vlastitoj prošlosti iz tog vremena

(Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL) Spomenik partizanima u Šibeniku

Uobilju ljepota i zanimljivosti koje nas u ovim mjesecima godine iznova oduševljavaju na jadranskoj obali – još uvijek nevjerojatno more, sve te čudesne uvale, plaže, mirisi i gastro okusi – jedan me usputan fenomen iz drugog plana natjerao da mu posvetim ovotjednu natuknicu. Jer tretiram ga važnim. Pažnju mi je privukao na dalmatinskim otocima, u njihovim zabačenim i djelomično zaboravljenim mjestima, tamo gdje je oficijelna državna ideologija iz središta nešto dâleko, nešto što se permanentno prevodi kroz neposredne svakodnevne životne prakse zakutnih sredina.

Riječ je o preživjeloj spomeničkoj baštini, “onim” spomenicima iz epohe socijalizma koji još uvijek u značajnom broju – poprilično zanemareni i zapostavljeni, ali ipak čitavi – postoje u Dalmaciji. Oko šest hiljada takvih spomenika podignuto je u Hrvatskoj u razdoblju 1945. – 1990. Više od pola njih, između tri do tri i pol hiljade, planski je srušeno ili značajno oštećeno tokom zadnjih tridesetak godina hrvatske tzv. tranzicije. Veliki dio preostalih spomenika te vrste nalazi se upravo u Dalmaciji. Izdvajam natpis na jednom takvom, podignut je 1966. u mjestu Sućuraj na otoku Hvaru: “Živote ste uzidali u temelje slobode i socijalizma. Imena vaša sjat će uvijek jačim i toplim sjajem. A sjećanje na vas trajat će i onda kada vrijeme raznese ovaj kamen životima ispisan. Ljubavlju i zahvalnošću Sućurana.”

Spomenik s tim sadržajem i referentnim reljefnim motivom partizana u tipičnoj pozi junačkog jurišništva nalazi se nedirnut u dvorištu tamošnje osnovne škole. Obratimo pažnju da citirani sadržaj, herojski i gord, nije nimalo patetičan: on ne ispisuje odu naciji i državi, već ideji. Da, formu te ideje označava pojam socijalizam, užasno ideologiziran i preopterećen značenjima u zadnjim decenijama, no ispunjen univerzalnim vrijednostima s pripadajućim pojmovima čiji značaj ostaje trajan, neiskorjenjiv i neupitan: sloboda, zahvalnost, jednakost, ljubav… Samo dugi protok vremena, sugerira nam tekst na spomeniku – kao da anticipira povijesno-političke nevolje koje će kasnije uslijediti – može raznijeti taj kamen. Nema u spomenutom sadržaju nacionalno-državotvorne mitologije, odnosno nacionalističke ideologije kojom se pledira da su konačni smisao i cilj individualne i kolektivne egzistencije nacija i nacionalna država. Tu je i neizrečena, ali u temeljima takve spomeničke baštine utkana spoznaja da se u teškim trenucima svjetske povijesti ipak svrstalo na pravu stranu. Na stranu antifašizma i partizanske borbe.

Zato su to i spomenici onoj jedinoj pravoj “hrvatskoj vojsci” u Drugom svjetskom ratu, partizanskoj. Bez obzira na sve povijesno recentne nevolje s ideologijom i na pripadajuća zastranjenja, dobar dio stanovnika Dalmacije tiho čuva ispravna sjećanja o vlastitoj prošlosti iz tog vremena.

(Novosti/Hajrudin Hromadžić)

Facebook
E-mail