U Romskom memorijalnom centru Uštica, nedaleko od nekadašnjeg “ciganskog logora” u Jasenovcu, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen. Nacisti su ubili oko pola milijuna Roma, a ustaški režim njih preko 16.000, od toga 5.600 djece.
Protiv zaborava romskih žrtava genocida i za jasnu zabranu ustaškog pozdrava i ikonografije, poruke su sa obilježavanja ovog dana, odnosno Samudaripena (na romskom jeziku – masovno ubijanje).
Romi su bili žrtve genocida ustaškog režima, genocida koji je nakon 1945. godine bio zaboravljen i nepriznat, poručio je sa komemoracije saborski zastupnik romske, židovske i još deset manjina Veljko Kajtazi.
On je podsjetio da je tada stradalo preko 90 posto romske populacije, a prema poimeničnom popisu samo u jasenovačkom logoru ubijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5.608 djece i 4. 887 žena.
“Svima njima u čast i trajno sjećanje između romskog groblja i Romskog memorijalnog centra Uštica upravo podižemo spomen-ploče i zid boli na kojem će biti ispisana sva njihova imena. Ne činimo to jer se želimo izdvojiti od ostalih stradalničkih naroda, već zato što nas je netko drugi tu izdvojio i jer naše žrtve donedavno nitko nije spominjao, niti je javnost uopće znala da postoji romsko groblje Uštica na kojem se nalazi 21 masovna grobnica”, objasnio je Kajtazi.
Pohvala hrvatskoj Vladi
Kajtazi je pohvalio hrvatsku Vladu zbog snažne podrške izgradnji i radu Romskog memorijalnog centra u Uštici, jer – kako je kazao – unazad sedamdesetak godina takvih projekata nije bilo i ponovio zahtjev za jasnom zabranom – u Kaznenom zakonu – korištenja ustaškog pozdrava i ikonografije.
“Romski i židovski stradalnički narodi koje zastupam kao saborski zastupnik, te predstavnici srpskog naroda u Republici Hrvatskoj u 2021. godini očekujemo zabranu i kažnjavanje isticanja znakovlja zločinačkog ustaškog pokreta, kažnjavanje pojedinaca za isticanje bilo kakvih parola i pozdrava koji se s tim povezuje i kojima se negira zločin genocida. Bez jasne državne politike prema ekstremizmu, zidovi i zgrade koje gradimo izgubit će smisao koji im nastojimo dati”, kazao je Kajtazi.
Na komemoraciji su bili potpredsjednik hrvatske Vlade Boris Milošević i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, više državnih tajnika u hrvatskoj Vladi, kao i predstavnici veleposlanstava Sjedinjenih Država, Indije, Izraela, Njemačke, Srbije, Kosova, Azerbajdžana, Kanade, Crne Gore, Velike Britanije, Rusije, Norveške, Francuske, Japana i Austrije.
Prisutnost teme genocida u javnom prostoru
Drugi kolovoz se obilježava u Hrvatskoj od 2014. godine kao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen, a taj je datum prihvatilo i Vijeće Europe, na spomen likvidacije više od 4.300 Roma u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz u noći 2. na 3. kolovoza 1944. godine.
“Tema genocida nad Romima od ustaškog režima prisutna je u hrvatskom javnom prostoru samo prigodno” – kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) najbolji poznavatelj moderne romske povijesti u Hrvatskoj, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Institutu Ivo Pilar Danijel Vojak – “kada se obilježavaju datumi značajni za Rome poput Svjetskog dana Roma 8. travnja ili današnji Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen”.
“Jedino tih dana se u općoj javnosti priča o stradanju Roma, sa naglaskom na ovu komemoraciju koja se unazad nekoliko godina izravno prenosi na Četvrtom programu Hrvatske radio-televizije, da bi nakon toga zanimanje javnosti i medija nekako zamrlo, da bi se nešto malo opet pojavilo oko Dana sjećanja na holokaust 27. siječnja, kada obilježavamo oslobođenje logora Auschwitz”, kaže Vojak.
(Radio Slobodna Evropa / Enis Zebić)
