Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Rasinja – PRVA BRIGADA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ

U  šumi kod Duge Rijeke u Općini Rasinja na mjestu osnivanja  –  obilježena je  78. obljetnica  osnutka brigade „Braća Radić“  –  prve operativne partizanske jedinice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Već drugog dana nakon osnivanja, brigada je vodila prvu borbu na položajima Segleda i Svibovca, s njemačko-ustaškim snagama iz Varaždinskih Toplica, postigavši svoju prvu pobjedu

   U povodu 78. obljetnice osnutka brigade „Braća Radić“, kod  spomenika  brigadi u šumi kod Duge Rijeke  položeni su vijenci  udruga antifašističkih boraca i antifašista, tijela vlasti s područja  Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije, Društva „Josip Broz Tito“ te je minutom šutnje odana počast poginulim borcima i evocirana su  sjećanja na borbeni put prve partizanske brigade u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Kao i svake godine do sada komemorativnoj svečanosti prisustvovao je i DANIMIR KOLMAN, načelnik Općine Rasinja. U izaslanstvu ZUABA Varaždinske županaije bili su i predsjednik MILIVOJ DRETAR te čelnik UABA Ludbreg ZDRAVKO PAHOR.  Položeni su vijenci i kod centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Kalnika te kod spomen-kosturnice, gdje je pokopan narodni heroj Nikola Severović. Kako je istaknuto na skupu, svi spomenici (njih dvdesetak) na širem području sjeverozapadne Hrvatske primjereno se održavaju, nisu oštećeni, kao što je to slučaj s brojnim antifašističkim spomen-obilježjima u drugim dijelovima Hrvatske.

   Aktivnošću Štaba 3. operativne zone i partizanskih jedinica došlo je do znatnog priliva novih boraca, što je omogućilo formiranje brigade „Braća Radić“, 4. rujna 1943. godine na Kalniku, Zagrebačkog NOP odreda, 13. rujna na Zagrebačkoj gori i Zagorskog NOP odreda, 5. listopada u Sambolićima kod Zlatara. Ojačan je i narodnooslobodilački pokret u Međimurju. Velik broj Međimuraca odlazio je preko Drave na područje Kalnika, gdje su ušli u sastav jedinica Kalničkog NOP odreda (Međimurska četa).

     Prva brigada u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je formirana u šumi između Ludbreškog Ivanca i Donje Rijeke. Dobila je ime 1. brigada NOV i PO, pa 2. brigada, da bi napokon bila nazvana brigada „Braća Radić“. U sastav brigade ušla su dva bataljuna iz Kalničkog partizanskog odreda i Moslavački udarni bataljun. Brigada je imala 710 boraca. Već drugog dana nakon osnivanja, brigada je vodila prvu borbu na položajima Segleda i Svibovca, s njemačko-ustaškim snagama iz Varaždinskih Toplica, postigavši svoju prvu pobjedu. Istog dana bio je formiran i Operativni štab za usmjeravanje borbenih djelovanja brigada i Kalničkog partizanskog odreda, u čijem su sastavu bili rukovodioci  RADE BULAT, IZIDOR ŠTROK  i IVO ROBIĆ.

    Osiguravajući napad 17. brigade 10. divizije (kasnije nazvane 28. divizija) na Ludbreg, brigada „Braća Radić“ je 3. listopada kod Šemovca odbila nekoliko juriša dijelova Poglavnikovog tjelesnog zdruga, a 31. listopada proglašena je udarnom. Borba brigade „Braća Radić“ kod Šemovca je bila najteža i najslavnija na borbenom putu te partizanske jedinice. Kasnije je brigada sudjelovala u borbama za oslobođenje Ivanca i Koprivnice, a 12. prosinca ušla je u sastav novoformirane 32. divizije. U 1944. godini napadala je veći broj neprijateljskih garnizona i vodila niz obrambenih borbi. U završnim operacijama brigada je (u sastavu 32. divizije) sudjelovala u oslobađanju sjeverozapadnog dijela Slavonije, Moslavine i Bilogore. Posljednje borbe vodila je 5. svibnja 1945. godine, kod Trnovca. Devetog svibnja umarširala je u Zagreb. I prvi hrvatski predsjednik, dr. FRANJO TUĐMAN, od 19. siječnja 1944. godine obnašao je dužnost političkog komesara brigade „Braća Radić“ (prethodno je bio zamjenik političkog komesara Zagorskog partizanskog odreda).

   Stvaranjem prve brigade na području sjeverozapadne Hrvatske, završava važan, možda i najvažniji period u cijelom razvoju i borbenom putu Kalničkog partizanskog odreda. Formirnjem brigade „Braća Radić“, uloga Kalničkog partizanskog odreda limitirat će se na teritorijalnu partizansku jedinicu, dok će operativnu ulogu preuzeti brigade i divizija. Mnogi borci i kadrovi iz Kalničkog partizanskog odreda ušli su u sastav Kalničkog vojnog područja i komande mjesta. Kraj rata odred je dočekao s jednim bataljunom na Kalniku.

   Dolazak Štaba 2. operativne zone na svoj matični teritorij, formiranje Oblasnog komiteta KPH za Zagrebačku oblast, osnivanje prve brigade („Braća Radić“) kao operativne jedinice  –  povoljno je utjecalo na daljnji razvoj  NOP-a na području sjeverozapadne Hrvatske. Kalnički partizanski odred, zajedno s Moslavačkim, koji je stvoren približno u isto vrijeme, bili su borbena jezgra iz koje će kasnije nastati i drugi partizanski odredi: Bilogorski, Zagrebački, Zagorski, Bjelovarski, ali i mnoge druge operativne jedinice  –  brigade, divizije i 10. korpus zagrebački.

Bojan Mirosavljev

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »