Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Prije 78 godina oslobođen je Auschwitz, najgore mjesto u povijesti čovječanstva

(Foto: Wikipedia) Zatvorenici u Auschwitzu

POZNATI njemački filozof Theodor Adorno je u svom djelu Kulturna kritika i društvo iz 1949. objavio i glasovitu rečenicu: “Pisati poeziju nakon Auschwitza je barbarski.” Adorno je kasnije reterirao u vezi s tom tvrdnjom, ali ona i danas izvrsno oslikava šok i užas Auschwitza, najstrašnijeg od svih nacističkih logora smrti. 

Danas se obilježava Dan sjećanja na Holokaust, a 27. siječnja je izabran jer je tog datuma 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz, u kojem je zatekla oko sedam tisuća preživjelih logoraša, među njima i 700 djece. Bio je to kraj jednog od najgorih horora u povijesti čovječanstva, koji je trajao punih tisuću i 689 dana, tijekom kojih je industrijski ubijeno više od milijun ljudi, većinom Židova.

Industrijsko ubijanje

Auschwitz je karakterističan i po tome što su nacisti osmislili sistem masovnog ubijanja otrovnim plinom te su mnogi zatočenici ovog konclogora direktno iz vlakova, koji su dolazili sa svih strana Europe, slani u plinske komore, u kojima bi bili otrovani. Nakon toga su njihovi leševi spaljeni u posebno izgrađenim krematorijima.

Prva ubijanja te vrste u Auschwitzu su se dogodila u kolovozu 1941., kada se na poljskim i sovjetskim zarobljenicima isprobavala učinkovitost otrovnog plina, da bi cijela stvar ubrzo narasla do razmjera koje ni danas nije moguće do kraja pojmiti. U Auschwitz su od 1942. do kraja 1944. odvedena 1.3 milijuna ljudi, od kojih je 1.1 milijun ubijen. Najviše Židova (oko 960 tisuća) te Poljaka (74 tisuće), Roma (21 tisuća), sovjetskih zarobljenika (15 tisuća) itd.

Eksperimenti dr. Mengelea

Industrijsko masovno ubijanje, nažalost, nije jedini horor Auschwitza, nego samo onaj najveći. U logoru su se vršili i monstruozni eksperimenti nad ljudima, kojima je rukovodio zloglasni dr. Josef Mengele, provodila su se svakovrsna mučenja i ponižavanja, bio je to pakao na zemlji.

>> Na ovoj je ženi Josef Mengele radio pokuse u Auschwitzu, njena priča je jeziva

Mora se reći i da je taj katalog zločina počinjen uz sudjelovanje i pomoć niza običnih Nijemaca, koji većinom nisu bili krvoločna čudovišta poput Mengelea, već su bili uvjereni kako samo “slijede naređenja” i obavljaju svoje zadatke u korist njemačke nacije i Tisućljetnog Reicha.

Tome je prethodila potpuna dehumanizacija Židova i svih ostalih koje su nacisti smatrali manje vrijednima, pa je stroj smrti zvani Auschwitz mogao zastrašujuće efikasno funkcionirati. Na suđenjima za svoj udio u zločinima Auschwitza završilo je tek 789 ljudi, oko 15 posto onih koji su sudjelovali u funkcioniranju logora, a upravitelj Rudolf Höss je osuđen na smrtnu kaznu.

“Arbeit macht frei”

Na ulazu u Auschwitz stajao je cinični natpis “Arbeit macht frei”, tj. “Rad oslobađa”, kojim se htjelo sugerirati kako je riječ o radnom logoru. Nacisti su se ipak trudili prikriti da provode masovni genocid pa je dosta dugo trebalo da vijesti o Auschwitzu dođu do saveznika, koji se baš i nisu proslavili u pokušajima da zaustave ili barem uspore industrijsko ubijanje Židova. I danas im se zamjera što, primjerice, nisu bombardirali pruge koje su vodile do Auschwitza.

Nažalost, i danas postoje ljudi koji poriču Holokaust ili nalaze opravdanja za zločine nacista i njihovih saveznika, a mnoga istraživanja pokazuju da mladi sve manje znaju o tome što se doista događalo u Auschwitzu. “Da se nikad ne ponovi” je fraza koja se često čuje na komemoracijama u povodu Holokausta i zla nacizma, ali za to nema nikakve garancije. Sve ovisi o nama.

Index Vijesti

Facebook
E-mail