Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Predstavništvo Europske komisije: Hrvatski model fact-checkinga relevantan je za EU

(Foto: Wikimedia Commons) Ilustracija

PREDSTAVNIŠTVO Europske komisije u Hrvatskoj ocjenjuje hrvatski model uspostave sustava provjere točnosti informacija u javnom prostoru i mreže fact-checkera relevantnim za svaku državu EU, ističući i da je to jedini takav projekt koji se financira iz instrumenta Next Generation EU.

U sklopu projekta za uspostavu provjere točnosti informacija početkom svibnja završeni su javni pozivi na koje su se mogle javiti udruge i znanstveno – obrazovne institucije zainteresirane za fact-checking, ali i procjenitelji prijava za dio tog projekta za koji je namijenjeno gotovo četiri milijuna bespovratnih eura.

Zamjenica voditelja Predstavništva EK i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović u razgovoru za Hinu istaknula je da Europska komisija pozdravlja ovu inicijativu Ministarstva kulture i medija i Agencije za elektroničke medije (AEM).

“Koliko nam je poznato, tematski je to jedini takav projekt u Europskoj uniji koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno instrumenta Next Generation EU. Ciljevi projekta u skladu su s onim na čemu i Europska komisija inzistira kad govorimo o medijima i društvenim medijima i svakako su relevantni za svaku državu članicu”, kazala je Čović Vidović.

Naglasila je i kako u Europskoj komisiji pozdravljaju što je fokus projekta na borbi protiv dezinformacija, misinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru, sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja, ali i na jačanju vjerodostojnog medijskog izvještavanja te medijske pismenosti.

Jačanje otpornosti medija na dezinformacije

Uz to, kako se i navodilo u projektnom pozivu, ideja je da se kroz projekt jačaju kapaciteti i kompetencije postojećih provjeravatelja informacija, uspostave novi neovisni fact-checkeri, ali i sam sustav i procedura fact-checkinga u medijskim redakcijama radi otpornosti medija na dezinformacije.

“Važna je u komunikacijskom smislu i pohvalna svakako i dimenzija poziva koja se odnosi na poticaj i kreiranje medijskih sadržaja na temu borbe protiv dezinformacija”, kazala je sugovornica.

Dodala je i kako u ime Europske komisije ne može komentirati konkretnu projektnu dinamiku spomenutog javnog poziva za uspostavu nacionalne mreže fact-checkera. No, s druge strane iznova može pozdraviti inicijativu jer je odraz nastojanja Komisije da se države članice ojačaju u spremnosti na borbu protiv stranog uplitanja i borbu protiv hibridnih prijetnji.

“Europska komisija predana je zaštiti društava, građana i sloboda od hibridnih prijetnji, između ostalog od pogrešnog informiranja i dezinformiranja. Želimo potaknuti i države članice na otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje svih takvih napada, a da istodobno jačaju i svoju otpornost na te prijetnje. Na razini Europske unije u tom kontekstu ne smijemo dopustiti da se ne čini ništa po pitanju misinformacija i dezinformacija”, naglasila je.

Dodaje i kako se u digitalnoj dimenziji protiv lažnih vijest i misinformacija najaktivnije može boriti stvaranjem točnog i preciznog informativnog sadržaja.

Demistificirati lažne i ponuditi istinite informacije

“Upravo na socialu imamo jedinstvenu priliku za to i najbolji doseg. Kroz komunikaciju na društvenim mrežama često se susrećemo s komentarima korisnika u kojima se iznose neprovjerene misinformacije, a nerijetko zapravo šire i lažne vijesti. Naša je u tim slučajevima zadaća takozvani debunking – da demistificiramo lažne i ponudimo točne i istinite informacije i tim korisnicima, kao i svima koji vide korisničke komentare”, dodala je.

U sklopu toga, najavila je i radionicu 15. lipnja u Kući Europe u Zagrebu na kojoj će se govoriti o važnosti digitalne pismenosti u borbi protiv lažnih vijesti i misinformacija. Ciljana skupina su predstavnici medija koji rade na društvenim mrežama medijskih redakcija, a želja je pokrenuti razgovor o društvenoj odgovornosti kad je riječ o ovoj temi, a osobito o zaštiti mlade publike od manipulacija informacijama, naglasila je.

Čović Vidović se osvrnula i na nedavni istup potpredsjednice EK Vere Jourove koja je izrazila sumnju da se brojne tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj mogu podvesti pod strateške tužbe usmjerene protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe).

“Nijedna država članica nije imuna na strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja. Detaljnije izvješće o stanju medija u državama članicama za 2023. bit će predstavljeno u sklopu Komisijinog redovitog izvješća o vladavini prava koje se objavljuje polovinom godine. U izvješću će se moći saznati podatke o aktualnom procijenjenom stanju SLAPP tužbi u svim državama članicama pa tako i u Hrvatskoj”, kazala je Čović Vidović.

Pred EU puno posla u preciznom definiranju SLAPP-a

Ocijenila je i kako je pred Europskom unijom još puno posla u preciznom definiranju SLAPP-a. Podsjeća da se kroz prijedlog SLAPP direktive koju je EK predstavila lani osobito ističe i osposobljavanje pravnih stručnjaka i potencijalnih branjenika u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja kako bi poboljšali znanja potrebna za uspješno djelovanje u takvim sudskim postupcima. Europska mreža za pravosudno osposobljavanje trebat će osigurati koordinaciju i širenje informacija u svim državama članicama, zaključila je.

Uoči najavljenog donošenja Europskog akta o slobodi medija, osvrnula se i na odredbe koje bi mogle donijeti unapređenje medijske scene u Hrvatskoj.

“Europski akt o slobodi medija čiji je prijedlog u rujnu 2022. predstavila Europska komisija obuhvaća pravila za zaštitu medijskog pluralizma i neovisnosti u Europskoj uniji. Uključuje mjere zaštite protiv političkog uplitanja u uredničke odluke i nadzora, a u njegovom je središtu neovisnost i stabilno financiranje javnih medija, kao i transparentnost vlasništva nad medijima te raspodjela državnog oglašavanja. Njime se utvrđuju mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa”.

Dodala je i kako će se tim aktom riješiti i pitanje koncentracije medija i osnovati novi neovisni Europski odbor za medijske usluge sastavljen od nacionalnih medijskih tijela te osigurati i da javni i privatni mediji mogu lakše prekogranično djelovati na unutarnjem tržištu EU bez nepotrebnog pritiska i uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora.

“Sve su ovo važna pitanja za svaku državu članicu Unije, pa tako i za Hrvatsku. Sad je na Europskom parlamentu i državama članicama da u okviru redovnog zakonodavnog postupka rasprave o Komisijinu prijedlogu. Nakon donošenja, ova uredba će se izravno primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj”, zaključila je.

Hina

Facebook
E-mail