Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

PORUKE

Tribina: Početak Drugog vjetskog rata

Prof. Dr. Sc. IVO GOLDSTEIN

    O svemu vezanom uz antifašističku borbu možemo diskutirati, osim o jednoj stvari: tko je bio na pravoj strani, a tu je odgovor jednoznačan  – samo partizani. NOB u Jugoslaviji i Hrvatskoj je bio specifičan dio antifašističke koalicije, s tim da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Europi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a. U NOB su bili uključeni ljudi iz brojnih stranaka pod rukovodstvom komunista koji su učinili sve da nakon rata ne ispuste vlast. Osim toga KPJ i Josip Broz Tito bili su svjesni da borba u Jugoslaviji ne može biti uspješna bez rješavanja nacionalnog pitanja. Zato program KPJ ima tri komponente  –  borbu protiv nacifašista i izdajnika, održavanje jugoslavenske zajednice reformirane na osnovu ravnopravnih naroda i jednostranačka vlast po uzoru na SSSR.

Prof. dr. Sc. HRVOJE KLASIĆ

     Postavljaju  se pitanja bi li bilo antifašističke borbe da nisu napadnute Jugoslavija i SSSR, ili da su se ustaške vlasti drugačije ponašale prema Srbima na području NDH. U Španjolski građanski rat slani su brojni dobrovoljci, a tokom Travanjskog rata KPJ je formirala vojne komitete, računajući da će morati pružati otpor u teškim uvjetima. Od travnja do lipnja 1941. vladalo je varljivo primirje u kojem su se i komunisti i vlasti NDH suzdržavali od akcija zbog pakta Molotov-Ribbentrop, te da su ustaše u Sisku u travnju zatvorile neke komuniste i ubrzo ih pustili, rekavši da bi bilo dobro da se odreknu komunizma i da im se neće ništa desiti.  Na dan napada na SSSR u šumi Šikara kod Siska skupilo se petnaest komunista i formirali su odred koji je ubrzo počeo izvoditi diverzije na pruzi, a formiranje odreda značio je i prekid s legalitetom jer ti borci nisu preko dana bili građani, radnici i studenti, a preko noći ilegalci, nego su sada sve vrijeme bili u borbi.

Tjednik „Novosti“

STJEPAN MESIĆ, bivši hrvatski predsjednik:

  Volio bih da se vrati Trg maršala Tita jer je to čovjek koji je Hrvatsku usmjerio među pobjednike. Trebalo je orgnizirati male skupine ljudi i oformiti obranu i pokret koji je imao četiri armije. Osim što je bio ratni pobjednik, utjecao je na formiranje pokreta nesvrstanih u kojem je bilo 150 država i koji je imao važnu ulogu u svijetu, a razvo je i našu bivšu zemlju. Zato ne čudi da je na Titovoj sahrani bilo 150 šefova država ili vlada, a Tuđmanu tek turski predsjednik i to samo zato što je turska pomoč BiH išla preko Hrvatske.

B. M.

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

KOMEMORACIJA U GLINI

Dana 29. srpnja 2021. godine s početkom u 18:00 sati Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga Republike Hrvatske  organiziraju komemoraciju žrtvama jednog od najvećih zloćina

Pročitaj više »