Ove godine obilježavanje Dana antifašističke borbe organizirala je Vlada, a na svečanost u Spomen-park Brezovicu prvi put došao je i Andrej Plenković. Bio je to prvi zajednički posjet nekom događaju predsjednika Republike i premijera nakon višemjesečnih sukoba. Imaju li budućnost vrijednosti koje baštini antifašizam? U odmjerenim nastupima dvojice najistaknutijih dužnosnika u državi za govornicom u Brezovici izostavljen je aktualni odgovor na pitanje – što je nama antifašizam danas?
U Savezu antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske zadovoljni su što je ove godine Vlada organizirala svečanost u Brezovici. „Jednom sam u svom govoru prije tri godine u Lisinskom rekao da bi bilo dobro da Vlada organizira obilježavanje Dana pobjede i Dana antifašističke borbe, a da nas antifašističke borce i članove naših udruga pozovu kao goste i da „s rukama u džepovima“ dođemo na svečanost“, podsjeća FRANJO HABULIN, predsjednik SABA RH.
„Na ovaj dan odajemo počast svim hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata. Antifašizam je utkan u temelje hrvatske državnosti kao civilizacijsko opredjeljenje suvremene demokratske Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti kao članica EU“, ističe se u priopćenju Vlade. „Premda taj praznik postoji 30 godina, bila je ustaljena čudna praksa da sve organizira Savez antifašističkih boraca i antifašista i da poziva državni vrh na obilježavanje državnog praznika. To je bilo neprirodno“, kaže predstojnik Ureda predsjednika Vlade ZVONIMIR FRKA PETEŠIĆ, dodajući kako se Savez antifašističkih boraca morao „mučiti sa logistikom i organizacijom što nije njihov posao, nego je posao države, a oni trebaju biti počasni gosti“.
Plenkovićev odlazak u Brezovicu rezultat je prošlogodišnjih izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kojemu je Vlada nositelj organizacije obilježavanja i Dana antifašističkih boraca. U povodu 80. godišnjice osnutka prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj i obilježavanja Dana antifašitičke borbe, Vlada je odala počast hrvatskim partizanima i članovima udruga antifašističkih boraca i antifašista na svečanosti u Brezovici.
Povijesno značenje pripada antifašističkoj Hrvatskoj u tome što je baš u Hrvatskoj, u okvirima bivše Jugoslavije, osnovan prvi partizanski narodnooslobodilački odred – Sisački partizanski odred, 22. lipnja 1941. godine. Iz te prve, u okupiranoj Jugoslaviji, i u Hrvatskoj, formirane su partizanske jedinice NOP-a, nikla je i razvila se pod rukovodstvom GŠ Hrvatske i CK KPH, velika Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske od 250 tisuća partizana.
Pojavljivanje najviših dužnosnika državne vlasti u Brezovici, iako iznenadan, svakako je pozitivan pomak. Poruke predsjednika države i premijera sa tog skupa bile su sadržajno slične koje se svode na to da u hrvatskoj povijesti, 22. lipnja označava početak borbe za bolju budućnost. Obojica su, također, s pravom podsjetili i da borba protiv fašističkog zla nije bila savršena. Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je važnost hrvatskih antifašista i spomenuo da je 1943. godine „osnovan ZAVNOH koji je postao najviše političko tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj i kojeg je suvremena Hrvatska nasljednica“. Premijer je istaknuo značaj antifašizma i ulogu partizanskog pokreta u očuvanju Hrvatske, ali je govorio i o zločinima koji su uslijedili. Spomenuo je ratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga i masovne likvidacije razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su, naglasio je, iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, te poslijeratne čistke političkih neistomišljenika u sklopu kojih je stradao i kardinal Alojzije Stepinac. Na spominjanje Stepinca uslijedile su salve zvižduka te jedna ružna, psovka na njegov i na račun blaženika. Razumljiva je Plenkovićeva potreba da balansira izlaganje te na proslavi antifašističke tradicije doda i Stepinca i poratne bleiburške likvidacije (HDZ-ovi dužnosnici na Bleiburgu ne spominju ustaške zločine).
Zoran Milanović, predsjednik RH je burno pozdravljen pljeskom, prilikom izlaska na binu nekoliko stotina okupljenih mu je skandiralo „Zoki, Zoki“, a samo malo manje burna podrška upućena je bivšim predsjednicima Stjepanu Mesiću i Ivi Josipoviću. Predsjednik Milanović nije čitao s prije napisanog govora, a dojam je da se dobrim dijelom svojim porukama referirao na govor premijera Plenkovića. Milanović je, među inim kazao „da ne činimo uslugu borcima kada naglašavamo da su to bili Hrvati i da je to bila hrvatska borba, jer su to bili komunisti u borbi za revoluciju, heroji od kalibra, nerijetko grubi nepravedni“. Također, kontra premijeru kazao je da „naš slavni general Janko Bobetko nije bio u Brezovici već njegova braća Mijo i Drago“. U svom izlaganju suzdržao se od spominjanja vrhovnog komandanta Tita. „S jedne strane komunistička agitacija, organizacijske sposobnosti, i s druge strane, jer hrvatski narod kao takav u tom trenutku nije bio zreo za ustanak, jer je živio u iluziji da je dobio nekakvu svoju državu koja ga je prodala za sitnu banku, i srpski narod Hrvatske, naša braća po oružju u tom ratu – zajedno s hrvatskim komesarima dizali su taj narodni ustanak“, rekao je Milanović.
Predsjednik SABA RH Franjo Habulin za govornicom upozorio je na „najvažniju stvar“, koja je izostavljena u izbalansiranim i primjerenim istupima Milanovia i Plenkovića – što je nama antifašizam danas? „Dobro je da se obilježavanje odvija u organizaciji Vlade RH, ali nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetili kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike. Upisati u kalendar i okrenuti glavu – nije dovoljno. Mora se poštovati ono što je zapisano u Ustavu i ne samo riječima nego i djelima, a to podrazumijeva prestanak revizionizma, podilaženja, zabludjelim poklonicima ustaštva, to traži i novi odnos prema NOB-u i sudionicima, kao i prema žrtvama fašizma“. Dodao je da ni njemu nije drago govoriti o ustašizaciji ili fašistoizacji Hrvatske, ali da smo „predugo šutjeli dok su se u medijima i knjigama, nerijetko i u školskim udžbenicima, slijevale bujice laži, mržnje i predrasude, nemilice se revidirala povijest, te smo odgajali mlade u neznanju, ugrađivali im krive vrijednosti, demonizirali ono bez čega današnje Hrvatske ne bi bilo. Prihvatili smo pdmuklu shemu po kojoj je sjena zločina koje su nedvojbeno počinili pobjednici na samom kraju Drugog svjetskog rata bačena na cijelu epopeju NOB-a kako bi je diskreditirala, zasjenila i osudila na progon i zaborav i sve njezine sudionike i njihovog vrhovnog komandanata, maršala Tita“. Kazao je Habulin nakon čega se prolomio pljesak okupljenih.
„Od ove godine Vlada je nositelj organizacije i obilježavanja Dana antifašističke borbe, kao što i priliči državom prazniku, i tako će biti i u budućnosti“, poruka je Plenkovića koja ohrabruje. Za Hrvatsku još je važnije što će se događati u ostala 364 dana u godini i godinama koje dolaze za poziciju hrvatskog antifašizma.
Bojan Mirosavljev
