Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme
Jandroković na marginama krimskog samita s predsjednicima parlamenta Turske i Njemačke
Na marginama prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sastao se s predsjednicima turskog i njemačkog parlamenta, priopćio je Sabor u utorak.
Jandroković i Mustafa Sentop su naglasili potporu Turske i Hrvatske teritorijalnom integritetu, suverenitetu i političkom jedinstvu Ukrajine.
Sentop se osvrnuo i na ulogu Turske u omogućavanju potpisivanja sporazuma zajedno s Ujedinjenim narodima, Rusijom i Ukrajinom u Istanbulu o ponovnom otvaranju dijela ukrajinskih luka za propuštanje žita prema europskim pravcima.
I u razgovoru Jandrokovića s Bärbel Bas osuđena je ruska agresija na Ukrajinu te potvrđeno ustrajno zalaganje za njezin suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, stoji u priopćenju.
Potvrđena je i predanost Hrvatske i Njemačke zajedničkim vrijednostima poput mira, demokracija, slobode, vladavine prava, te poštivanja ljudskih prava i sloboda.
Govoreći o posljedicama ruske agresije na energetsku sliku Europe, Jandroković je naglasio stratešku važnost hrvatske odluke o gradnji terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, navodi se u priopćenju.
Jandroković: Samit pokazao da demokratski svijet ne odustaje od podrške Kijevu
Prvi parlamentarni samit Krimske platforme poruka je Rusiji, agresoru na Ukrajinu, da se demokratski svijet neće umoriti od potpore toj zemlji, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković na završetku skupa.
“Ovdje se radi u prvom redu o političkoj inicijativi koja je poslala snažnu političku poruku – mi smo uz vas”, rekao je Jandroković na kraju skupa koji je okupio predstavnike 50 zemalja i međunarodnih organizacija koje su „pokazale zajedništvo”.
„Jasna je to poruka i predstavnicima Ruske Federacije, agresoru, da se civilizirani demokratski svijet neće umoriti od potpore Ukrajini i da ćemo biti uz njih sve dok ne oslobode i posljednji centimetar svog teritorija”, kazao je predsjednik Sabora na konferenciji za medije s ukrajinskim kolegom Ruslanom Stefančukom.
„Pokazali smo solidarnost s ukrajinskim narodom i spremni smo na tome ustrajati do kraja”, zaključio je Jandroković, koji je ova skup prozvao najvećim međunarodnim događajem u povijesti Hrvatskog sabora.
Predsjednik ukrajinskog parlamenta naglasio je da se sa samita odaslala jasna poruka Rusiji.
„Države koje ste na drugoj strani povijesti, na drugoj strani civiliziranog svijeta – pogledajte nas. Ovako izgledaju podrška, prijateljstvo, civilizacija. Ovo zovemo mirom. Ukrajina će prevladati i mi ćemo pobijediti”, rekao je Stefančuk.
On je istaknuo kako Ukrajina ima snage i volje pobijediti i vratiti kontrolu nad svojim teritorijem kakav je bio u vremenu stjecanja neovisnosti 1991. godine, što uključuje i Krim.
„Jako malo država vjerovalo da će Ukrajina uspjeti pružiti takav otpor agresiji. Pokazali smo svijetu da smo neustrašivi”, nastavio je Stefančuk i izrazio želju da se ovaj skup iduće godine održi na oslobođenom Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Podrška u oba doma Kongresa
Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi je nakon sudjelovanja na skupu priopćila je kako je on bio prilika da SAD i saveznici ponove svoju „jedinstvenu, nepokolebljivu podršku ukrajinskom narodu”.
„Kongres na dvostranačkoj i dvodomnoj osnovi neće posustati u naporima da podupre Ukrajinu i pozove Rusiju na odgovornost”, dodala je Pelosi.
Ustvrdila je da je skup u Zagrebu „uspjeh za demokraciju” i zahvalila premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću što su ga omogućili.
Skup je rezultirao završnom deklaracijom. Prva zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova kazala je kako je njome afirmirana politička, diplomatska, financijska, humanitarna i druga podrška Ukrajini da obnovi svoj teritorijalni integritet.
Krimski most će biti simbol ruske sramote
Sudionici Krimske platforme svojim su potpisom iskazali namjeru „kontinuiranog jačanja efikasnosti postojećih restriktivnih mjera protiv Rusije i spremnost da razmotre daljnju ekspanziju (sankcija), ako razvoj događaja u Ukrajini zahtijeva takve postupke“, stoji u deklaraciji.
Također je predviđeno promicanje regionalne sigurnosti, politika nepriznavanja ruske okupacije ukrajinskih teritorija te je afirmirana sloboda plovidbe.
„Uz snažnu podršku i napredovanje ukrajinske vojske nesumnjivo će uskoro doći dan ukrajinske pobjede“, istaknula je Džaparova, Tatarka koja je izbjegla s Krima nakon ruske aneksije.
„Sve ilegalno vrlo je fragilno. Nedavno smo to vidjeli s Krimskim mostom koji će jednom biti simbol ruske sramote i poraza“, dodala je.
Potpisnici su osudili kršenje ljudskih prava na Krimskom poluotoku, „pogotovo proizvoljno zatvaranje stanovnika, uključujući krimske Tatare, narušavanje jedinstva obitelji, prisilno regrutiranje Ukrajinaca i krimskih Tatara u rusku vojsku te prijetnje slobodi izražavanja i slobodi vjeroispovijesti“.
Osudili su i „takozvane referendume“ o priključenju ukrajinskih regija Zaporižja, Hersona, Luhanska i Donecka Rusiji i militarizaciju Krimskog poluotoka koja „potkopava sigurnost i stabilnost u široj crnomorskoj regiji, narušava slobodu plovidbe u Azovskom i Crnom moru, uzrokujući time nepodnošljive gubitke ne samo za gospodarstvo i poljoprivredni sektor Ukrajine, već i za globalne zalihe hrane“.
Pelosi: Ukrajina se bori za demokraciju za sve nas
Ukrajinski narod bori se za demokraciju za sve nas, rekla je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi u utorak u Zagrebu.
“Krim je Ukrajina”, naglasila je Pelosi u svom obraćanju. “Nažalost, sada znamo da su ruske akcije na Krimu samo jedna dimenzija sveobuhvatnog napada na Ukrajinu i demokraciju”, dodala je.
Pelosi sudjeluje na parlamentarnoj dimenziji Krimske platforme u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog sabora i Verhovne Rade.
Pelosi je napomenula da je borba Ukrajine važna za sve demokracije. “Ukrajinski narod bori se za demokraciju u svojoj zemlji, ali bore se i za sve nas”, rekla je predsjednica Zastupničkog doma SAD-a.
SAD je Ukrajini od početka ruske invazije uputio više od 60 milijardi dolara humanitarne, ekonomske i vojne pomoći.
Pelosi je dodala da će Washington nastaviti podupirati Kijev. “To je ono što ćemo činiti – sve dok se ne ostvari pobjeda”, rekla je.
Rusija je proteklih tjedana pojačala napade na ukrajinske gradove, civilnu i energetsku infrastrukturu.
Pelosi je optužila Rusiju da su “napadi na civilnu infrastrukturu ratni zločini” i istaknula da se trebaju nastaviti sankcije Rusiji.
Plenković: Niste sami, borite se za pravdu, mir i slobodu
Svijet nije ponovio pogreške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti kakvu ima Ukrajina, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković na otvaranju prvog parlamentarnog skupa Međunarodne krimske platforme.
Plenković je na susretu u Zagrebu koji je okupio 42 delegacije iz 32 države, Europskog parlamenta, Vijeća Europe, OESS-a i NATO-a, rekao kako je hrvatsko domaćinstvo skupa simbolički još jedna manifestacija da Hrvatska „u ovim teškim trenucima hoda” uz Ukrajinu i da ne napušta prijatelja u nevolji.
„Biti uz Ukrajinu je moralno, pravno i civilizacijski ispravan čin”, kazao je premijer.
„Drago mi je da svijet nije ponovio greške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti” kakav danas ima Ukrajina, naglasio je premijer, dodavši da je ta solidarnost „bez presedana”.
„Mi u Hrvatskoj znamo što je agresija, što su sila i negiranje prava na postojanje. Cijenimo ukrajinsku borbu za slobodu, istinu i demokraciju”, naglasio je premijer.
Ponovio je kako je Hrvatska 1991. bila među prvima koja je podržala Ukrajinu u težnji za neovisnost, a Ukrajina među prvima priznala Hrvatsku te joj tada vojno pomogla.
„Mi to nećemo nikada zaboraviti”, rekao je premijer, dodavši kako Hrvatska cijeni što je Ukrajina učinila u vrijeme tadašnjeg „nepravednog embarga” nad Hrvatskom.
Plenković je istaknuo da se konferencija događa u kontekstu novih brutalnih ruskih napada dronovima na civile i infrastrukturu kako bi se „demoralizirao” ukrajinski narod uoči zime, no da su Ukrajinci u proteklih godinu dana, ali i proteklih osam godina, pokazali da su „snažni i čvrsti” te da ih se ne može obeshrabriti kad se „udara na njihov identitet” i kad mu se „lijepe etikete denacifikacije”.
Hrvatski premijer „jasno i glasno” je ponovio da Krim pripada Ukrajini, kao i Donjeck i Luhansk te svi „privremeno okupirani teritoriji” koje će Ukrajina vratiti i „ostvariti svoj teritorijalni integritet”.
Plenković je rekao i kako ovo okupljanje šalje snažnu poruku podrške „svjetskom poretku koji je utemeljen na međunarodnom pravu, na načelima globalnog upravljanja iza kojih stoji cijeli demokratski svijet”.
Taj demokratski svijet neće prihvatiti model koji je Rusija koristila na Krimu, a potom i u novo okupiranim dijelovima Ukrajine – „napadni, protjeraj, okupiraj, organiziraj lažne referendume i anektiraj”.
Plenković je rekao kako će Hrvatska, „cijeneći herojstvo ukrajinskih branitelja”, ponuditi Kijevu svoju ekspertizu na područjima poput rehabilitacije branitelja ili razminiranja.
„Niste sami, borite se za pravdu, mir i slobodu”, zaključio je premijer.
Zelenski: Ukrajinska zastava ponovno će se vijoiriti na Krimu
Ukrajinska zastava ponovo će se zavijoriti na Krimu i tom privremenom okupiranom poluotoku donijeti europske vrijednosti i prestanak vjerskog i etničkog progona, poručio je Volodimir Zelenskij obraćajući se videovezom sudionicima Krimske platforme u Zagrebu.
Rusija, koja je 2014. anektirala Krim, uništila je njegovu gospodarsku perspektivu te provodi etnički i vjerski motiviranu represiju na poluotoku, istaknuo je ukrajinski predsjednik.
“Ali ukrajinska zastava ponovno će se vijoriti na Krimu. Krim će biti oslobođen, a tek tada će svijet osjetiti da je rat prestao i ljudi će osjetiti da je svijet postao siguran”, kazao je.
“Suradnjom možemo potpuno promijeniti situaciju. Povratak ukrajinske zastave na Krim povratak je europskim standardima. Onomu što svi vi imate u svojim zemljama – sigurnost, riješena socijalna pitanja, kulturu, obrazovanje”, dodao je.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
Ukrajinski predsjednik ponovio je da njegova zemlja u borbi protiv ruskog agresora treba vojnu i financijsku podršku te sankcije Rusije.
“To je temelj za budući mir”, istaknuo je, dodavši da je svijet nakon ruske invazije postao “okrutnije mjesto u kojemu Rusija može izazvati glad” blokiranjem slobodne plovidbe i zaustavljanjem izvoza.
Zelenskij se “hrvatskim prijateljima” zahvalio na pozivu i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na gostoprimstvu, a na okupljene je apelirao da “posjete naš oslobođeni Krim čim se tamo vratimo jer taj dio Europe nije vidio tako uvažene goste već duže vrijeme”.
U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.
– Želim samo da mi nešto obećate. Obećajte mi da ćete posjetiti Krim kada ga oslobodimo.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik ukrajinske Verhovne Rade Ruslan Stefančuk otvorili su u utorak u Zagrebu prvi parlamentarni samit Krimske platforme uz poruku da se ne posustane u pružanju pomoći Ukrajini.
“Poslat ćemo snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i potpore Ukrajini u jeku ruske agresije”, rekao je Jandroković, dodavši da su međunarodna zajednica, EU i NATO brzo nakon ruske invazije jedinstveno i solidarno “odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez”.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada. Skupom u Zagrebu uspostavljena je parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
“Nastavak ruske agresije ovoj platformi dao je novi zamah (…) Konačni cilj je jasan, da Rusija napusti teritorij koji joj ne pripada”, naglasio je.
“Duh ukrajinskog naroda podsjetio me na duh hrvatskog naroda od prije tridesetak godina. I mi smo svoj ponos, domoljublje i odvažnost tada stavili sučelice vojno nadmoćnom agresoru”, rekao je Jandroković.
Jandroković je dodao da je “tom ratnom pohodu prethodila temeljita priprema lažnih narativa i manipuliranja informacijama od strane velikosrpskog agresora” i da Hrvatska svojim ratnim iskustvom i na sve druge načine stoji na raspolaganju Ukrajini.
Pozvao je da se zemlje jasno opredijele i stanu na ukrajinsku stranu.
“Duboko smo svjesni razlike između agresore i žrtve. Nitko ne bi trebao imati dileme na koju stranu ovog sukoba stati. Nemojmo posustati u pomoći Ukrajini na putu prema njenoj pobjedi”, naglasio je Jandroković.
Stefančuk je rekao da je uvjeren da će današnji skup “biti produktivan i plodonosan” i zahvalio Hrvatskoj na suorganizaciji samita jer ga nije bilo moguće održati u Kijevu zbog “svakodnevnih agresivnih napada na Ukrajinu”.
“Inicijativa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog postala je općeprihvaćena i geografski se širi. Naš cilj je jasan, vraćanje Krima pod ukrajinski integritet”, rekao je Stefančuk.
Dodao je da vjeruje da će se “u bliskoj budućnosti ostvariti san Ukrajine – pobjeda i mir”, naglasio je predsjednik ukrajinskog parlamenta.
U Zagrebu su 42 delegacije iz 32 države. Pet država predstavljaju predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država sudjelovat će video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu su i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija – Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.
Hina
