Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Ova zemlja stavila je Tita na svoju najveću novčanicu, evo zašto

U socijalističkoj Jugoslaviji postojala je samo jedna optjecajna novčanica s likom Josipa Broza Tita, ona od 5000 dinara iz 1985. godine. Međutim u općoj javnosti slabo je poznato to da je još jedna zemlja izdala novčanicu s Titovim likom, i to čak nekoliko godina prije same Jugoslavije. Numizmatičar Zlatko Viščević otkriva nam detalje o ovoj novčanici

(Foto: Facebook.com)

Novac ima svoju monetarnu i propagandnu ulogu u društvu. U prvom redu služi kao sredstvo plaćanja te kao mjerilo vrijednosti dobara i usluga. Osim toga, ima svoju političko-propagandnu ulogu pomoću koje izdavač šalje javnosti poruku određenog sadržaja.

Obično su izdavači novca središnje banke, iza kojih stoji država, tako da su na novčanicama prikazani oni motivi i sadržaji za koje država želi da ih vide njeni građani. Kada se na novac stavljaju ljudi, onda se u pravilu radi o vladarima te zemlje, značajnim osobama iz povijesti, političarima, znanstvenicima, piscima, umjetnicima i sl.

Socijalistička Jugoslavija tek je krajem 1985. odlučila na svoj novac postaviti lik Josipa Broza Tita, i to na novčanicu od 5000 dinara, u to vrijeme najvrjedniju u optjecaju. Na licu joj je bio lik ostarjelog Tita, a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi trebali su biti svojevrstan poziv na jedinstvo zemlje koja je već pucala po šavovima.

Ono što je neobično to je da Jugoslavija nije bila prva zemlja koja je na svoje novčanice stavila Tita, već je to učinila – Republika Gvineja.

Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je syli. Riječ syli na jeziku naroda Malinke znači – slon. Jedan gvinejski syli dijelio se na 100 caurija. Cauri [kauri] je inače naziv za specifične školjke koje su u prošlosti korištene kao primitivni novac.

Na svoju najveću novčanicu od 500 sylija s godinom 1980., centralna banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Puštena je u optjecaj 16. travnja 1981., a povučena je tijekom 1985. godine, kada je ponovno uveden gvinejski franak. Nije poznato gdje je tiskana, ni tko je autor likovnog rješenja. Dimenzije su joj 172 x 94 milimetra, na njoj prevladava smeđa boja, a od zaštitnih elemenata ima specijalni papir i vodoznak.

Na licu novčanice lijevo se nalazi lik Tita u odijelu s pogledom blago usmjerenim desno. Desno od Titova lika je veliki naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku ‘pet stotina sylija‘ i datum 1. ožujka 1960.

Ispod se nalaze potpisi ministra financija Ismaela Tourea i guvernera centralne banke Lamina Condea.

Serijski broj sastoji se od dva slova i šest znamenki. Otisnut je u crnoj boji i pojavljuje se na dva mjesta na licu novčanice.

Svi elementi koji se javljaju na njezinom licu smješteni su unutar smeđeg ukrasnog okvira. U gornjem dijelu ovog okvira nalazi se naziv emisijske ustanove na francuskom jeziku: ‘centralna banka Republike Gvineje’. U donjem dijelu okvira – lijevo i desno – oznake su nominale 500, a u središnjem dijelu je godina 1980. Iznad nje je i upozorenje za krivotvoritelje.

Na naličju novčanice u njenom središnjem dijelu prikaz je Palače naroda u Conakryju, glavnom gradu Republike Gvineje. Ovaj prikaz zgrade isto je smješten unutar smeđeg ukrasnog okvira. U donjem dijelu nalazi se naziv nominalne vrijednosti na francuskom jeziku ‘pet stotina sylija‘. U lijevom gornjem i desnom donjem kutu okvira su oznake nominale 500.

Sama ova novčanica nije neka velika posebnost u numizmatičkom svijetu, ali je jako povijesno zanimljiva jer je na njoj prikazan bivši predsjednik Jugoslavije. Samo od sebe se nameće pitanje – zašto?

Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu. Jako je neobično to da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Europljanina, i to bijelca.

Međutim, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda cijela priča o Titu na novcu ove afričke zemlje dobiva svoj smisao. Naime temu ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova od 500 sylija, čine antikolonijalizam i antiimperijalizam.

Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su ostali strani politički čelnici: marokanski kralj Mohamed V. na novčanici od dva sylija, bivši predsjednik Gane Francis Nwia Kofie Kwame Nkrumah na pet sylija, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patrice Lumumba na 10 sylija, kralj Dahomeja, Behanzin, na 25 sylija te kralj Labea, Alpha Yaya Diallo, na 50 sylija. Na novčanicama od jednog i 100 sylija prikazani su Gvinejci Mafori Bangoura i Samory Toure.

Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja.

Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme u kojem je Republika Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta. Nadalje, bio je vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U vanjskoj politici zalagao se za neovisnost i samostalnost afričkih zemalja i mnoge od tih njih aktivno je podupirao na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Zato na kraju i nije neobično to što su baš njega Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena.

(tportal.hr/Z.K.)

Facebook
E-mail