Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Obljetnice – DOBROVOLJCI SLOBODE

U španjolskom nacionalnooslobodilačkom ratu sudjelovalo je 1664 jugoslavenskih dobrovoljaca (među njima iz Hrvatske 249) koji su stupili u internacionalne brigade. Polovica ih je izginula, a 250 ih se 1941. godine vratilo u Jugoslaviju. Oni su svojim vojnim i političkim iskustvom znatno doprinijeli organiziranju ustanka i daljnjem razvoju NOR-a

         Ove godine, zajedno sa 80. godišnjicom narodnog ustanka protiv fašističkih okupatora u Hrvatskoj (i Jugoslaviji), prisjećamo se još jednog događaja  –  85. obljetnice početka španjolskog građanskog rata. Oba događaja –  rat u Španjolskoj 1936.-1939 godine i naš narodnooslobodilački rat 1941.-1945. godine u više nego jednom pogledu su povezani. I jedan i drugi su ratovi protiv agresivne osovine Berlin-Rim, protiv snaga krajnje reakcije koje su izazvale Drugi svjetski rat i u njemu bile poražene.

     Španjolski narodnooslobodilački rat počeo je 17. srpnja 1936. godine fašističkom pobunom protiv demokratske vlade Druge republike. Završio je 1. travnja 1939. godine kad su pobunjeničke snage ovladale Katalonijom i Madridom. Time je prestao organizirani otpor republikanske vojske, a Franco je objavio kraj španjolskog nacionalnooslobodilačkog rata. Španjolski narod bio je prvi narod u Europi koji je napadnut od snaga fašističko-nacističke osovine. Španjolski dobrovoljci  –  antifašisti iz mnogih zemalja, najvećim dijelom komunisti, odazvali su se pozivu španjolske Republikanske vlade da dođu u Španjolsku i pomognu španjolskom narodu u borbi protiv fašističke pobune i intervencije. Prvi dobrovoljci slobode  (voluntarios de la liberrad) počeli su stizati u Španjolsku odmah poslije izbijanja fašističke pobune.

    Dobrovoljci antifašiti dolazili su sa svih kontinenata (54 narodnosti  –  ukupno oko 30 tisuća boraca). U toku škpanjolskog građanskog rata formirano je šest internacionalnih brigada koje su sudjelovale na frontovima Madrida, Guadalajare, Jarame, Brunete , Estramadure, Ebra, Katalonije… Borile su se do rujna 1938. kada su rasformirane. Kasnije, u obrani Katalonije, veći dio ovih dobrovoljaca uključio se u redovnu Republikansku armiju. Kad je poraz španjolske Republike postao neizbježan, većina preživjelih dobrovoljaca prešla je u Francusku, gdje ih je francuska vlada strpala u logore. U njima su podvrgnuti surovom režimu. Na njih je vršen pritisak da se javljaju u radne kompanije i u legiju stranaca.

    Povijest je utvrdila da se KPJ (KPH) još prije Drugog svjetskog rata pripremala za buduća događanja koja su takav rat nagovještavala. Bilo je to iskazano i u upućivanju članova KP u Španjolsku  1936. godine, kada se tamo našlo 1.664 boraca iz Jugoslavije. Samo iz Hrvatske bilo je 249  boraca (najviše Dalmatinaca  –  njih 139), Od naših „Španjolaca“ koji su se borili na strani Republike  –  samo jedna četvrtina uspjela je doći iz Jugoslavije, dok su ostali stigli iz redova ekonomske i političke emigracije i iz raznih zemalja svijeta. Bili su ukljčeni u brojne brigade  –   najviše ih se borilo u jedinicama „Đuro Đaković“, „Matija Gubec“, „Stjepan Radić“… Njih 673 dalo je živote na ratištima Španjolske.

      Jedan od najvećih povijesnih događaja koji je uoči Drugoga svjetskog rata u svoj žestini označio sukob između naroda i njegove težnje ka slobodi, demokraciji i društvenoj pravdi, i fašizma, španjolski nacionalnooslobodilački rat, odnosno antifašistike snage nisu privukle samo borce Španjolske i naprednih poklonika cijelog svijeta već i umjetnike. U svojoj angažiranoj i univerzalnoj umjetnosti, primjerice, Pablo Picasso je u mapi gravira „San i laž Franca“ i genijalnom djelu „Guernica“, dao impresivnu, trajnu osudu fašizma. I djelatnost drugih umjetnika kreće se u rasponu od simboličnog znaka i parola, ispisanih na zidovima gradova u borbi, do plakata koji slikom i riječju sažimaju ključne stavove otporu fašizmu.

     U sudbonosnim danima 1941. godine, kad su jugoslavenski narodi ustali protiv fašističkih osvajača, Partija je organizirala povratak naših dobrovoljaca, ali je to sprečavala tadašnja jugoslavenska vlada (kao uostalom i odlazak dobrovoljaca u Španjolsku). Španjolski dobrovoljci iz Hrvatske i Jugoslavije koji su se vratili u domovinu, svojim su vojnim i političkim iskustvom znatno doprinjeli organiziranju ustanka i daljnjem razvoju Narodnooslobodilačkog rata.

Bojan Mirosavljev

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »