Prije 80 godina, u rano proljeće formirana je u selu Brestiku Banijska proleterska četa (65 boraca – svi dobrovoljci), kojoj je komandir bio NIKOLA DEMONJA. U stroju čete bilo je 47 Srba i 19 Hrvata. Na glavi su nosili troroge partizanske kape s crvenom zvijezdom i srpom i čekićem
Sukladno Titovoj zapovijedi od početka siječnja 1942. godine, Glavni štab Hrvatske pristupio je osnivanju manjih operativnih sustava – proleterskih udarnih i omladinskih četa i bataljuna. Smatra se da je to pozitivno djelovalo, jer se time navikavalo borce da ratuju izvan svog sela i svog zavičaja, da se prestane „ratovati na smjenu“. Naziv „proleterske“ čete i bataljuni nije izmijenjen i pored toga što se Moskva s time nije slagala. Za omladinske čete i bataljune TITO traži od GŠH da „izaberu za zapovjedništvo tim jedinicama mlade i hrabre borce koji će imponirati mladim ljudima“.
Od probranih boraca formirana je 30. ožujka 1942. godine u selu Brestiku Banijska proleterska četa (65 boraca – svi dobrovoljci), kojoj je komandir bio NIKOLA DEMONJA. Za komesara je postavljen VLADO MUTAK, a za njegova zamjenika IVICA BUJIĆ. U stroju čete bilo je 47 Srba i 18. Hrvata. Na glavi su nosili troroge partizanske kape s crvenom zvijezdom i srpom i čekićem.
Proleterima su se tom prilikom obratili sekretar OK KPH VLADO JANIĆ CAPO, komandant Banijskog partizanskog odreda VASILJ GAĆEŠA i komesar ĐURO KLADARIN, govoreći im o predstojećim borbenim zadacima. Po naredbi Glavnog štaba Hrvatske, Banijska proleterska četa krenula je 5. svibnja 1942., iz Banije preko Bosanske krajine u Slavoniju, izvršavajući brojne borbene zadatke. Kasnije je Banijska proleterska četa uključena u Kalnički partizanski odred, čime je završeno njeno samostalno djelovanje. Od 65 proletera Banijske proleterske čete, koji su bili u stroju u Brestiku, njih 36 je do kraja rata položilo svoje mlade živote u borbama sa neprijateljem.
Dodajmo, da je prva veća samostalna proleterska jedinica u Hrvatskoj formirana 7. svibnja 1942. godine u Korenici. Riječ je o Prvom proleterskom narodnooslobodilačkom udarnom bataljunu, s oko 300 boraca, koji je poslužio i kao jezgra za formiranje 13. proleterske NOU brigade „Rade Končar“.
B. M.
