Izražavam zahvalnost MAZ-u koji čuva baklju otpora, kao i drugim udruženjima što su 30 godina predano radili da se ne izbriše antifašističko nasljeđe, kao što je izbrisano iz muzeja i drugih institucija, rekla je Rada Borić na otvorenju izložbe “Glasovi otpora – prakse antifašističke propagande u okupiranom Zagrebu”
UGaleriji Forum u centru Zagreba u srijedu je otvorena izložba “Glasovi otpora – prakse antifašističke propagande u okupiranom Zagrebu” čiji su autori Saša Vejzagić i Karlo Držaić, video materijal djelo je Jadrana Boban, a dizajn potpisuje Sven Sorić.
Izložba u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreb (MAZ) dio je projekta “Sjećanje za budućnost – antifašistička baština i vrijednosti u javnom prostoru” čiji je cilj istražiti postojeću, uništenu i uklonjenu antifašističku baštinu u javnom prostoru i kulturnim ustanovama na prostoru Zagreba te izraditi preporuke i potencijalna rješenja za njenu revalorizaciju.
– U vrijeme jačanja revizionizma vrednujemo trud antifašista i sve što je u antifašističkom otporu stvoreno i ostvareno. Partizani, ilegalci, članovi KPJ bili su borci protiv fašizma, tog najvećeg zla u povijesti koje, uz to što je diskriminatorno, pogoduje velikom kapitalu. Krenuli su vlastitim snagama u borbu protiv okupatora. Te snage su u početku bile male, ali su narasle i rezultirale trijumfom – rekao je voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.
Po riječima Karla Držaića, izložba je zamišljena kao kulminacija projekta sjećanja za budućnost.
– Pokušavamo istražiti što je ostalo od antifašizma u Zagrebu, pitati se o vrijednostima antifašizma, zašto su relevantne i imaju li ne samo historijsku, nego i političku vrijednost za današnjicu. Ono što nas je potaknulo na projekt i izložbu je zastupljenost tematike i njenog obrađivanja na moderniji način u zagrebačkim institucijama koje bi se time trebale baviti. U Zagrebu već dugo ne postoji Muzej revolucije, zapravo nijedna institucija koja bi se konkretno bavila Zagrebom i Hrvatskom u Drugom svjetskom ratu, kao i partizanskim pokretom otpora – kazao je Držaić.
– U Muzeju grada Zagreba antifašističkoj borbi posvećen je mali kutak u jednoj prostoriji na staromodan i prilično upitan način s aspekta historijskog revizionizma. Želimo potaknuti razmišljanje treba li se promijeniti stanje i otvoriti nova kulturna institucija – neka vrsta muzeja otpora ili Zagreba u vrijeme Drugog svjetskog rata i tako riješiti problem podzastupljenosti teme, pogotovo što je nova gradska vlast naklonjenija ovim idejama od svih dosadašnjih – naglasio je Držaić.
Saša Vejzagić naglasio je veliki doprinos izložbi drugova i drugarica iz MAZ-a.
– Za vrijeme okupacije totalitarnim mjerama uspostavljen je potpuni monopol nad sredstvima javnog izvještavanja. Aktivisti NOB-a veliki dio svog rada posvetili su upravo probijanju obruča neistine za što su koristili letke i pisanje parola na zidovima zgrada, iako je i najmanja uključenost u to značila mučenje i smrt za sve koji su sudjelovali. Ustaše i Nijemci su kolonijalnim odnosom prema zemlji i ljudima, kao i neimaštinom i terorom pomogli mobilizaciju velikog broja ljudi. Oni su bili klasno vrlo šaroliki – od pripadnike radničke klase s Trešnjevke i Vrbika do srednje klase i činovnika u državnim službama, pa čak i onima koji su bili u represivnim organima. Drugi korišteni medij je radio. Službenom ustaškom krugovalu, odnosno radiju u Zagrebu, suprotstavljali su se Radio Slobodna Jugoslavija, koji je u početku emitirao iz Moskve, a onda prebačen na oslobođeni teritorij, kao i Radio Moskva te Radio London – kazao je Vejzagić.
Otvarajući izložbu izaslanica gradonačelnika Rada Borić istaknula je da sadašnja gradska vlast ima više razumijevanja i drugačiji odnos prema prošlosti i baštini.
– Izražavam zahvalnost MAZ-u koji čuva baklju otpora, kao i drugim udruženjima koja su u 30 godina radila sve da antifašističko nasljeđe i nasljeđe NOB-a ne bude izbrisano iz sjećanja, kao što je izbrisano iz muzeja i arhiva. Ne samo što je pospremljeno u sanduke i podrume, nego i uništavano poput 3.500 spomenika NOB-a. Trebamo biti ponosni da smo bili dio Evrope koja se borila protiv fašizma – naglasila je Borić.
Osim što zainteresirani na izložbi, koja je otvorena do 1. jula, mogu vidjeti primjere propagande i kontrapropagande na lecima i plakatima, mogu slušati i govore Ante Pavelića i emisije Radija Slobodna Jugoslavija, slušati sjećanja preživjelih učesnika otpora i koristiti interaktivnu mapu Kartografija otpora. U sklopu izložbe MAZ će održavati radionice i edukacije o antifašističkoj baštini na prostoru Grada Zagreba.
(Novosti/Nenad Jovanović)