Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Na pravoj strani

Obilježena je 82. godišnjicu znamenite akcije kada je u jesen 1941. grupa od 25 kordunaških partizana pod vodstvom Većeslava Vece Holjevca, preobučena u domobranske uniforme, ušla u okupirani Karlovac

(Foto: Wikipedia) Bista Većeslava Holjevca u Karlovcu

Pripadnici Udruženja antifašista Grada Karlovca i Karlovačke županije te pripadnici srpske zajednice obilježili su u petak 17. novembra, 82. godišnjicu znamenite akcije kada je u jesen 1941. grupa od 25 kordunaških partizana pod vodstvom Većeslava Vece Holjevca, preobučena u domobranske uniforme, ušla u okupirani Karlovac, u kojem se nalazilo tridesetak hiljada njemačkih, talijanskih, ustaških i domobranskih vojnika.

Zadatak im je bio da iz bolnice spase i izvuku Marijana Čavića-Grgu, tadašnjeg sekretara mjesnog komiteta KPJ/KPH za Karlovac. Grga je bio teško ranjen pa je najprije završio u bolnici da bi ga ustaše potom odveli na policijsko istraživanje gdje je nakon mučenja preminuo. Akciju je iz Karlovca koordinirala Nada Dimić, no u posljednji tren  ustaše su iz bolnice Čavića odveli na policiju pa su Veco i kordunaški heroji ostali praznih ruku. O tom događaju Slavko Goldstein napisao je scenarij za poznati film Žike Mitrovića “Signali nad gradom”.

I ovog puta su na spomenik na starom koranskom drvenom mostu gdje je u povratku s akcije smrtno ranjen omladinac Ivica Gojak, položeni vijenci i upaljene svijeće. I kod spomenika Veci Holjevcu, u nekadašnjem Parku heroja, su položeni vijenci i upaljene svijeće. Na ovaj događaj osvrnuo se historičar Ivo Goldstein.

– Veco Holjevac je bio na strani časti i slobode, kako je govorio Vladimir Nazor na ulasku u oslobođeni Zagreb na kraju rata, 8. maja 1945. godine. Imao je briljantnu karijeru, bio je narodni heroj, opunomoćenik jugoslavenske vlade za Istru, bio je u Berlinu i zagrebački gradonačelnik sa najdužim mandatom od 11 godina, od 1952. do 1963. godine, nakon Milana Bandića – kazao je Goldstein, a potom i odgovorio na pitanje zašto je Veco otišao u partizane.

– Zašto nas je ovdje dvadesetak od 50.000 stanovnika Karlovca? Iako nas je tako malo mi nismo na krivoj strani. Sramota je da nitko iz Grada danas nije ovdje. Par dana nakon akcije 200 Karlovčana, najveći dio Srba, Židova i dio Hrvata deportirani su u Jasenovac. Osim jednog, svi su nestali u Jasenovcu. Veco se suprotstavio takvoj vlasti i politici. Zato je otišao na Kordun, među Srbe i borio se protiv te vlasti, politike i tadašnje NDH – istakao je Goldstein.

(Novosti/M. Cimeša)

Facebook
E-mail