Za razliku od Dotrčine na kojoj nema nikakvog objašnjenja što se tu događalo i kome su posvećeni spomenici, u drugim zemljama ovakva mjesta često su edukacijska središta. Vjerujemo da će promjena gradskih vlasti u Zagrebu omogućiti da do toga dođe i na Dotrščini, rekao je Saša Šimpraga povodom predstavljanja intervencije u Spomen-parku
Povodom Svjetskog dana mira, 18. septembra, u zagrebačkom Spomen-parku i nekadašnjem ustaškom stratištu Dotrščina predstavljena je privremena memorijalna intervencija “Beyond, Beyond” Dritona Selmanija koja će se moći vidjeti do 25. septembra.
– Virtualni muzej Dotrščina svake godine povodom Svjetskog dana mira organizira umjetničku intervenciju čiji je cilj da posjetioce podsjeti što se na tom prostoru dešavalo tokom Drugog svjetskog rata – rekao je voditelj Saša Šimpraga.
– Za razliku od Dotrčine na kojoj nema nikakvog objašnjenja što se tu događalo i kome su posvećeni spomenici koji su često meta vandalizama, ovakva mjesta u mnogim zemljama su edukacijska središta. Vjerujemo da će promjena gradskih vlasti u Zagrebu omogućiti da do toga dođe i na Dotrščini – rekao je Šimpraga, naglasivši da je Selmani prvi strani umjetnik koji se predstavlja na toj lokaciji.
Ove godine u fokus je stavljena i sama šuma posječena tokom masovnih ustaških pogubljenja pa su stabla u Spomen-parku, koja vidimo danas, stara kao i masovni zločin koji se tamo dogodio, kazao je Šimpraga, zahvalivši svima koji pomažu aktivnosti muzeja i koji su uzeli učešća u organizaciji intervencije, uključujući i osiguranje školskih ploča.
Tvrtko Jakovina podsjetio je na svojevremenu ideju koju je iznio tadašnji luksemburški ambasador, da bi trebalo otvoriti arhiv jer su događaji iz Drugog svjetskog rata najbolje dokumentirani u svjetskoj povijesti.
– To je bila sjajna ideja, ali prije svega je potrebno da ljudi dolaze na Dotrščinu i slična mjesta kako bi se jasno vidjelo što se događa s mjestima stradanja iz Drugog svjetskog rata. O tome što se dogodilo postoje zapisi, dokumenti i umjetničke intervencije, ali nemamo vidljiv trag da ljudi sami prepoznaju što se dogodilo. To što u 21. stoljeću neke stvari ne vidimo, ne znači da se te stvari za 20 godina neće sasvim drugačije gledati uz više obilježja. Odgovornost je svake generacije, pa i naše, da se zločin ne zaboravi i da se na one koji su ovdje stradali dostojanstveno podsjeti. Ako to ne čine škole, neka barem to rade građani koji osjećaju nešto prema žrtvama. Ljudi su ovdje pali na rubu glavnog grada neke zemlje u takvim brojevima da bi to moglo podsjećati na velike bitke u dugom trajanju. Otvoreno je pitanje zašto se to moglo događati na samom rubu grada. Danas je Dotrščina još bliže gradu, ali je zločin prešućen i o njemu se ne govori, iako bi bilo normalno da đaci i studenti dolaze ovdje i da umjetnička intervencija i obilježavanje ne bude gotovo pa poluilegalni. To ne bi trebala biti samo privatna inicijativa – objasnio je Jakovina.
– Ovo mjesto koje je zeleno već 75 godina, jer je drveće toliko staro, ne treba biti jalovo da se mi iz današnje generacije ne možemo referirati što se tu dogodilo. Ovo je poruka vlastima koje bi trebale obilježiti što se događalo, a svi koji su živi trebali bi se prisjetiti tisuća stradalih ljudi, bilo da su pripadali inteligenciji, bilo običnih ljudi ubijeni zbog krive ideje i krive nacionalnosti. Što više o ovakvim problemima šutimo, to ćemo ih duže imati u našem društvenom i političkom životu – rekao je Jakovina.
Prisutne je pozdravio i Zdravko Pantelić, predsjednik UABA Maksimir, Dubrava i Sesvete koje godinama odaju počast žrtvama Dotrščine.
– Želim pozdraviti sve vas, naročito naše umjetnike koji se svaka godine svojim umjetničkim radovima prisjećaju svih koji su stradali u doba nacifašizma – rekao je Pantelić.
Driton Selmani potom je govorio o svom projektu.
– S obzirom na važnost projekta Dotrščine, sretan što sam mu doprinio. Osjećam veliku odgovornost kad govorim o historiji ovog mjesta. Moramo imati osjećaj za ono što se desilo ovdje i postaviti pitanje što trebamo učiniti da se to mjesto učini vidljivim – rekao je.
Prisutni su obišli njegov rad, tri školske ploče na kojim su na engleskom jeziku ispisane poruke “Sve u što vjerujete nekad je bilo istina”, “Prošli zapisi su novopronađene zemlje”, i “Sav bol za jedan nepredviđeni bol”, a Šimpraga je upoznao zainteresirane s historijatom Dotrščine i aktivnostima Virtualnog muzeja.
Među okupljanima su bili potpredsjednik Vlade Boris Milošević, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, više vijećnika Gradske skupštine Zagreba, ljudi iz svijeta kulture i nevladinih aktivista. Među njima su bili i članovi Documente – centra za suočavanje s prošlošću koji su prije početka organizirali petu po redu šetnju, prvu u jesenskom izdanju.
– Desetak ljudi obišlo je Park prosinačkih žrtava koji je dobio ime po 16 antifašista koje su ustaše objesili u Dubravi u decembru 1943., razgovaralo se zašto je to mjesto važno nakon čega su krenuli na Dotrščinu. Planiranje šetnji ovisit će o vremenskim uvjetima, a vjerojatno ćemo organizirati šetnju vezanu uz našu konferenciju 9. studenog povodom godišnjice Kristalne noći – rekla nam je Tena Banjeglav, koordinatorica programa obrazovanja.
(Novosti/N.Jovanović)