Ovim izborima dokida se mit o desničarskom Splitu
Kompletna politička scena doživjela je ignoranciju od strane građana, što bi morao biti signal da se razmisli o reformi izbornog zakona i eventualnoj donjoj granici izlaznosti
Prijevremeni izbori u Splitu donijeli su nekoliko ključnih stvari. Prva je potpuni krah demokracije i ideje o sudjelovanju građana na izborima. Činjenica da je izašlo jedva nešto preko 31 posto birača je apsolutni debakl ideje o predstavničkoj demokraciji, i to baš na lokalnoj razini koja je ljudima najbliža.
Druga bitna stvar je premoćna pobjeda Ivice Puljka kao kandidata za gradonačelnika, koja posve nevjerojatno možda bude riješena i bez drugog kruga. To je s jedne strane zasluženo, a s druge je i posljedica svega onoga što se događalo od prošlogodišnje pobjede pa do kraja ove kampanje.
Treća bitna stvar je činjenica da je Split ušao u novo političko doba, u kojem stranačka mašinerija HDZ-a više ne funkcionira po automatizmu i ne može dobaciti preko četvrtine birača, u kojem politička zvijezda Željka Keruma polako ide svome kraju i u kojem SDP s jedne strane nije uspio poništiti katastrofalne kadrovske izbore koje je imao proteklih godina, dok mu se s druge strane fiksno biračko tijelo osulo skoro do maksimuma.
Dokida se mit o desničarskom Splitu
Ljevije od SDP-a upisan je katastrofalan poraz, zahvaljujući suludoj odluci da Možemo i Pametno za Split i Dalmaciju ne iziđu zajedno na izbore. Na koncu, udružena desnica je, po prvim službenim rezultatima uspjela prebaciti prag, što je s jedne strane ravno čudu budući da su imali posve promašenu kampanju, ali je s druge zanimljivo to da zbroj glasova HDZ-a, Željka Keruma, desnice i Mosta sa stabilnih 6 do 7 posto prelazi nešto preko 40 posto, čime se dokida mit o desničarskom Splitu.
Apsolutni pobjednik izbora je Ivica Puljak i njegova stranka, posredni pobjednik je Bojan Ivošević, ali je s druge strane kompletna politička scena doživjela ignoranciju od strane građana, što bi morao biti signal da se razmisli o reformi izbornog zakona i eventualnoj donjoj granici izlaznosti, nakon koje bi se poništili izbori.
Novo političko doba je nastupilo
Ono što ostaje nakon svega za nadati se, jeste to da više nećemo gledati ovakva užasna podmetanja u kampanji, da se lokalna politika više neće baviti ucjenama, niti funkcionirati na način raspodijele plijena i da ćemo konačno dobiti viziju modernog, drugačijeg Splita koji se neće baviti isključivo saniranjem posljedica turističkog buma i komunalnog nereda, nego koji će ponuditi neku drugu viziju vlastitim građanima. Ivica Puljak je realno još uvijek nije ponudio, iako je u lokalnu politiku ušao pod parolom pametnog grada.
Ostaje na kraju i pitanje relevantnosti predizbornih istraživanja i predviđanja, i to od strane ozbiljnih agencija, koje su se radikalno promašile u procjenama za po nekoliko postotaka, a o procjeni izlaznosti da ne govorimo. Drugim riječima, novo političko doba je nastupilo, s otprilike jednakim udjelom dobrih i loših naznaka oko daljnjeg razvoja političke scene. Kako u Splitu, tako i u Hrvatskoj.
(telegram.hr/Dragan Markovina)