Povjesničar Hrvoje Klasić je nakon konferencije u Rimu gdje se govorilo o ulozi Vatikana tijekom Drugog svjetskog rata komentirao eventualno otvaranje vatikanskih arhiva. Smatra da se time neće mnogo otkriti po pitanju papa Pije XII., no mišljenja je kako bi se moglo dosta saznati o “malih narodima” poput NDH.

“Bojim se da bi se otvaranjem arhiva moglo doći do jednog problema, da i Srbi i Hrvati pošalju svoje povjesničare kako bi dokazali već unaprijed zadane stavove, a tako se neće doći do istine. U slučaju zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca ključno pitanje je što je mogao učiniti da spriječi zločine. Ali pitam se što bi bilo tko od nas učinio devedesetih da spriječi zločine”, rekao je Klasić u intervjuu za “Večernje novosti”, baš na dan kada je prije 77 godina Stepinac osuđen na 16 godina zatvora zbog suradnje sa ustašama.

Naglasio je i kako se slaže s patrijarhom Porfirijem.

“Kao dobar poznavaoc lika i djela Stepinca, i koji mi je osobno pokazao dio korespondencije nadbiskupa i pape, on ne vjeruje da je Stepinac osobno odgovoran za zlodjela. I ja njegovu odgovornost vidim u nečinjenju, a ne u činjenju. Da je grmio s propovjedaonice protiv ustaških zločina, možda bi ih bilo manje. Godine 1942. proglašava Tjedan borbe protiv psovanja i kritizira Zagrepčanke na kupalištu zbog ogoljenih nogu, a ljude odvode u logore i ubijaju. Ipak, dokaza da je bio ratni zločinac – nema”, ističe Klasić.

Nikada nije pohvalio Hitlera

Dodao je i da je Stepinac priželjkivao stvaranje samostalne Hrvatske u kojoj će katolici biti većina.

“Vidio sam dokument u kojemu na početku rata nema ništa protiv toga da se dio pravoslavaca iseli iz NDH i Papi hvali ustašku politiku stvaranja katoličke većine. Ali, iako ljudi u Srbiji misle da su Pavelić i Stepinac bili prijatelji, oni se nisu mogli vidjeti očima. Stepinac je izražavao negodovanje kada je vidio što rade ustaše, doduše pretiho i privatnim kanalima”, dodaje prof. Klasić.

On dodaje da za razliku od vladike Velimirovića ili patrijarha Varnave, Stepinac nikada nije pohvalio Hitlera i nacizam.

“Kad je u pitanju Jasenovac, stavovi su mu kontroverzni. Postoji pismo u kom se ne opire odvođenju ljudi, već skreće pažnju da bi to trebalo raditi na humaniji način“, zaključuje Klasić.

dnevno.hr