Dok ovo čitate, u talijanskom parlamentu se odvija žučljiva debata o tome treba li energično nastupiti protiv neofašista i zabraniti Forza Nuova – političku partiju koja se poziva na vrijednosti fašizma i koja je izazvala vandalski napad na centralu radničkih sindikata.
I koja je, uostalom, i sudjelovala u velikom protestnom skupu koji je održan 9. listopada u Rimu, kada su se složili zajedno protivnici cijepljenja protiv bolesti COVID-19 i ekstremno desni, homofobni, katoličko-fundamentalistički i neofašistički pokreti i organizacije, nakon čega je povorka krenula i demolirala sjedište CGIL-a, Talijanske generalne konfederacije rada, najbrojnije sindikalne organizacije u Italiji.
Naravno, ovi sindikati su po tradiciji vezani uz talijansku političku ljevicu i kao takvi su meta već desetljećima svim desnim ekstremistima u Italiji.
No ovog puta demolirane su prostorije u pravom stampedu vrlo sličnom onom kada su Trumpove pristalice nasilno prodrle u američki Kongres, prošle godine, nakon što je Donald Trump izgubio izbore. Demolirane su prostorije, uništen je inventar, a srećom nije bilo nikoga u prostorijama jer bi onda zacijelo bilo i ljudskih žrtava.
Napad na radničke sindikate predvodili su lideri neofašističke partije Forza nuova, koji su bili aktivno angažirani u organizaciji prosvjeda na Piazza del popolo – Narodnom trgu, s kojega je i krenulo nasilje.
U talijanskom parlamentu odvija se žučljiva debata o tome treba li energično nastupiti protiv neofašista i zabraniti Forza Nuova – političku partiju koja se poziva na vrijednosti fašizma i koja je izazvala vandalski napad na centralu radničkih sindikata
Policijske kamere su ovoga puta pomogle identifikaciji vođa napada. To su Roberto Fiore, suosnivač ove neofašističke partije, Giuliano Castellino i drugi lideri ne samo ove, već i drugih neofašističkih skupina u Rimu.
Ovo nasilje osudili su i svi politički krugovi, s lijevog centra i čak i desnog centra, ali vrag je uvijek – u nijansama.
Matteo Salvini, vođa Lige i Giorgia Meloni, vođa partije Talijanska braća (Fratelli d’Italia) osudili su, općenito, nasilje, izbjegavši da točno identificiraju i osude neofašističke ekstremiste koji su se istaknuli u nasilju.
Lijevi centar, predvođen Enricom Lettom, bivšim premijerom kojega je torpedirao Matteo Renzi, iz njegove iste partije, da bi preuzeo premijersko mjesto, odmah je reagirao tražeći raspuštanje neofašističke partije Forza nuova (Nova snaga).
Desni centar je, pak, nakon konzultacija sa Silvijem Berlusconijem optirao za generičku osudu nasilja, pozivajući se da su i oni također bili žrtve nasilja, ovog puta ljevice i anarhista, pripadnika LGBT zajednice, migranata, kao i da su stalno na tapetu medija i ”ljevičarskih propagandista”.
Tako su se u talijanskom parlamentu našla dva prijedloga: lijevi centar je, kompaktno i složno u ovoj prilici, predložio raspuštanje partije Forza nuova pozivajući se na stari zakon sa samog početka talijanske republike, kojim je predviđena zabrana svih političkih organizacija koje propagiraju fašizam i njegove vrijednosti.
Italija dosad nije primijenila ovaj zakon, iako je svojevremeno i MSI – Talijanski socijalni pokret bio zasnovan na nostalgiji prema fašizmu.
No ovog puta demolirane su prostorije u pravom stampedu vrlo sličnom onom kada su Trumpove pristalice nasilno prodrle u američki Kongres, prošle godine, nakon što je Donald Trump izgubio izbore. Demolirane su prostorije, uništen je inventar, a srećom nije bilo nikoga u prostorijama jer bi onda zacijelo bilo i ljudskih žrtava
Desni centar, a posebno Giorgia Meloni, upinje se dokazivati da je to zapravo napad na nju i njenu partiju, koja je također u nekoliko navrata veličala Mussolinija i fašističke vrijednosti.
U pritvoru se trenutno nalazi 12 osoba koje se smatraju odgovornima za ovaj skvadristički napad, po uzoru na fašističke napade na radničke organizacije u Italiji početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Zanimljivo je da su još 2019. godine Facebook i Instagram ukinuli službene stranice partije Forza Nuova i Casapound, a da je talijansko državno odvjetništvo tek nakon ovog napada odlučilo blokirati portal ove neofašističke partije.
I dok se u talijanskom parlamentu vodi rasprava o tome treba li zabraniti ovu neofašističku partiju ili, pak, osuditi nasilje en general, oglasila se i Europska unija.
Europska povjerenica za jednakost Helena Dalli, za razliku od talijanskih političara desnog centra koji oklijevaju eksplicitno osuditi neofašističko nasilje jer i sami koketiraju s fašizmom, bila je sasvim određena.
U svojoj izjavi za novinare iznijela je da EU sa zabrinutošću prati konstantno širenje i poticanje na mržnju i organiziranje ”online konspiracija”, kao i epizode nasilja inspirirane ideologijama ekstremne desnice.
”Rasizam i pozivanje na mržnju su izvan zakona u Europskoj uniji i upravo procjenjujemo odgovarajuću primjenu normi protiv tih pojava u zemljama članicama”, rekla je Dalli i dodala: ”U slučaju da se utvrdi da se u zemljama članicama protiv desničarskog nasilja nije postupilo u skladu s normama i vrijednostima EU-a, pokrenut ćemo postupak za kršenje tih pravila.”
Uostalom, otkrila je Dalli, samo u nekoliko posljednjih mjeseci pokrenuto je čak 102 postupka Europske unije protiv nasilja izazvanih desničarskim ideologijama.
”Svjedoci smo”, kaže dalje Dalli, kako su ”grupe neofašista u Rimu izazvale kaos u napadu na radnički sindikat, a to pokazuje da se mržnja i netolerancija sve više pojavljuju na svjetlu dana i riskiraju da miniraju stabilnost naših demokracija.”
Europska povjerenica za jednakost Helena Dalli, za razliku od talijanskih političara desnog centra koji oklijevaju eksplicitno osuditi neofašističko nasilje jer i sami koketiraju s fašizmom, bila je sasvim određena. U svojoj izjavi za novinare iznijela je da EU sa zabrinutošću prati konstantno širenje i poticanje na mržnju i organiziranje ”online konspiracija”, kao i epizode nasilja inspirirane ideologijama ekstremne desnice
Prije tjedan dana Europska komisija je – u hrvatskim medijima to je prošlo nezapaženo – usvojila strategiju za borbu protiv antisemitizma, a povjerenica Dalli je tom prilikom izjavila da raste i mržnja prema muslimanima i migrantima, što je nedopustivo.
Helena Dalli, bivša ministrica za socijalni dijalog i građanske slobode u vladi republike Malte, poznati je borac za rodna prava, za prava homoseksualaca i transrodnih pojedinaca, pa je na njenu inicijativu usvojen i zakon kojim je priznato i rodno samoodređenje malteških građana.
Zahvaljujući njoj, Malta je postala zemlja s najboljom svjetskom zaštitom i jednakošću pripadnika LGBTIQ zajednice. Na njenu inicijativu usvojeni su i zakoni o zaštiti samohranih majki, standardi protiv diskriminacije u svim sferama društvenog života, a posebno je zaslužna za osnaživanje nevladinih udruga u borbi za ljudska prava svih vrsta.
Helena Dalli, rođena 1962., dobitnica je mnogih nagrada za svoj rad. Inače, doktorirala je političku sociologiju u Nottinghamu i profesor je na Malteškom sveučilištu. Kao što vidimo, beskompromisni je borac protiv desničarskog nasilja i ne libi se osuditi neofašizam kao ideologiju koja potiče na nasilje.
Naravno, ona pripada suprotnom političkom spektru od onoga kojem pripada povjerenica i potpredsjednica Europske komisije, anglistica i germanistica Dubravka Šuica. Ili, pak, eurozastupnici Karlo Ressler i Sunčana Glavak.
Kako bi oni glasali protiv neofašističkog nasilja? Bi li oni tako eksplicitno izrekli ono što je Theodor Adorno nazvao ”The F Word” – riječ koja počinje slovom ”F”, koje u ovom slučaju označava fašizam?
Ako je suditi po ovim dosadašnjim pojavama i manifestacijama neofašizma u Hrvatskoj, reagirali bi slično kao i njihovi ideološki istomišljenici u Italiji. Što znači, i protiv Europske unije u kojoj zauzimaju odgovorna mjesta i predstavljaju Hrvatsku. Nadajmo se da nećemo imati priliku to provjeriti u praksi…
(autograf.hr/Damir Grubiša)
Poveznica: https://www.autograf.hr/kako-bi-hrvatski-europarlamentarci-glasali-protiv-neofasizma/