Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Bolnica koju nacisti i ustaše nikad nisu otkrili

Ispred bolnice na Petrovoj gori (Foto: Nenad Jovanović)

Povodom 80. obljetnice od osnivanja partizanske bolnice na Petrovoj gori, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH organizirao je 23. oktobra posjet bolnici kroz koju je za vrijeme rata prošlo više od 5.000 partizanskih ranjenika i bolesnika.

Zagrebački antifašisti, kojima se pridružilo i njih nekoliko iz Karlovca, u dva autobusa i pored kišovitog vremena i vlage i prepreka na pristupnom putu koji je, iako uređen, još uvijek obrastao granjem, obišli su prostor nekadašnje bolnice, odnosno barake koje su više puta devastirane i obnavljane, kao i groblje na kojem počiva oko 1.000 boraca i civila koji umrli prilikom liječenja.

Položen je vijenac i na spomenik doktorici Mariji Šlezinger koja je, umirući od tifusa početkom 1943., tražila da se njen grob iskopa kod ulaza u jednu od zemunica kako bi i na taj način štitila ranjenike.

Kraj spomenika Mariji Šlezinger (Foto: Nenad Jovanović)

O historijatu bolnice govorio je učesnik NOB-a Mile Knežević koji je podsjetio da je formirana na osnovu odluku s partizanskog savjetovanja u Džodanima kada je dan zadatak liječniku Savi Zlatiću i bolničaru i španskom borcu Jakovu Kranjčeviću Bradi da na lokaciji Vrletne stijene organiziraju gradnju baraka i zemunica za osoblje i ranjenike. Bolnica je počela s radom u oktobru 1941. a otkrivena je i spaljena tokom ustaške ofenzive u proljeće 1942. pri čemu ranjenici nisu stradali.

Krenulo se u gradnju nove bolnice u Pišinom gaju koja je imala sve potrebno za održiv rad, uključujući zubarsku ordinaciju i kiruršku salu, agregat za struju, pa i prostorije za stražarsku jedinicu. Neprijatelj nikad nije otkrio bolnicu u koju je stizala pomoć zapadnih i istočnih saveznika, a odakle su ranjenici prebacivani avionima na liječenje u Italiju, rekao je između ostalog Zlatić, ističući da je bolnica djelovala do 25. maja 1945. kad je prebačena u oslobođeni Karlovac. Povodom 20 godina od početka ustanka i osnivanja bolnice, bolnica je u potpunosti rekonstruirana, a 1971. dobila je i orden i zvanje narodnog heroja. U čast NOB-u i žrtvama fašističkog terora na Kordunu 1981. na najvišoj koti Petrove gore, Velikom Petrovcu, sagrađen je monumentalni spomenik, djelo Vojina Bakića.

Nakon “Oluje” 1995. i spomenik i bolnica su devastirani i pljačkani, s tim da su tokom godina ulagana sredstva za obnovu baraka u bolnici koje su sada barem pod krovom, iako bez najvećeg dijela prozora i eksponata.

Devastirana bolnička baraka (Foto: Nenad Jovanović)

Nikola Trbojević, predsjednik udruženja antifašista u Vojniću, podsjetio je da su na Petrovoj gori bile sve važnije institucije NOB-a, uključujući CK KPH i štampariju Vjesnika, kao i najvažniji partizanski rukovodioci Vlado Bakarić i Većeslav Holjevac.

– Šteta što država nije posvetila bolnici dovoljno pažnje da se eksponati sačuvaju, pogotovo što je do 1995. sve bilo na svom mjestu – rekao je Trbojević. Podsjetio je da je 12. januara 1942. oslobođen Vojnić kao prvo kotarsko mjesto, kao i na obilježavanje proboja ustaško-domobranskog obruča 14. maja 1942. kada su se izvukli borci i dio naroda, dok su oni koji su ostali mahom odvedeni u logore iz kojih se nisu vratili.

– Ovdje sam prije svega kao antifašistkinja, a onda kao izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića koji je donirao ruže da ih se postavi na krstove na groblju . rekla je zastupnica gradske skupštine Rada Borić. Smatram da ovo mjesto treba biti drugačije obilježeno i da je žalosno da u godini posvećenoj 80. obljetnici ustanka postoje samo četiri muzeja vezana uz NOB, rekla je Borić.

– Žalosti zapuštenost ideja antifašizma i ideja na kojima se temelji ova država, a još je žalosnije da ne želimo biti pobjednici u antifašističkoj borbi. Nekima je u interesu da smo gubitnici, pa je gubitnik i ovo mjesto koje nije upisano u popis kulturnih dobara RH, za razliku od bolnice Franja u Sloveniji koju su obnovili sredstvima EU. Na nama je, nadam se i na onima mlađima, da se potrudimo da ovo mjesto bude drugačije obilježeno i da uspomene na ljude i događaje uspijemo sačuvati za buduće generacije. Vremena su se mrvicu promijenila nabolje; vjerujem da će tako biti i dalje, a neki od nas će se za to i potruditi – podvukla je Borić na kraju izlaganja. Učesnici su obišli barake i zajednički otpjevali pjesmu “Petrova mi gora mati”.

(Novosti / Nenad Jovanović)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave