Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

JUBILEJ PRVOG HRVATSKOG KORPUSA

Kolona boraca 6. (ličke) divizije u sastavu hrvatskog Korpusa prema Kupresu (prosinac 1943. godine)

U organizaciji SABA RH i Sekcije Prvog hrvatskog korpusa, 14. prosinca upriličit će se svojevrsni „sat povijesti“ u povodu 80. obljetnice najveće operativno-strateške jedinice Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske (i Jugoslavije)- Uvodna izlaganja u dvorani SABA RH (početak u 11 sati) podnijet će partizanski veterani – ŠIME MUDROVČIĆ, predsjednik Sekcije Prvog hrvatskog korpusa i MILE KNEŽEVIĆ, predsjednik Sekcije Osme kordunaške divizije

    Prvo ime Prvom korpusu Hrvatske dao je izravno svojom zapovijedi od 22. studenog 1942. godine Vrhovni komandant JOSIP BROZ TITO (kao i Prvom bosanskom korpusu). U Titovoj zapovijedi stoji da se osniva Prvi hrvatski korpus Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske. Od  5. listopada 1943. godine nazvan je – Četvrti korpus Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Prva dva korpusa koja su osnovana na teritoriju Hrvatske nosila su ime po području na kojem su nastali – Prvi hrvatski i Drugi hrvatski (poznat kao Šesti korpus NOVJ). Prvi komandant bio je IVAN  GOŠNJAK, a prvi politički komesar VEĆELAV VECO HOLJEVAC.

      Dva dana prije nego što je Vrhovni štab zapovjedio da se formira 6., 7. i 8. divizija i 1. hrvatski korpus, 20. studenog 1942., Tito je naredio da se promijeni ime Vrhovnog štaba – u Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (NOV i POJ). Ovim se dekretom automatski i promijenio i naziv partizanske vojske u Hrvatskoj. Raniji naziv Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda preimenovan je u Glavni štab Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske. Tako je 20. studenog 1942. godine formirana NOV i PO Hrvatske.

    Sve odluke Vrhovnog štaba i NOV i POJ, 1. prosinca 1942. godine prenio je svojom zapoviješću Glavni štab NOV i PO Hrvatske. Tom je zapoviješću regulirano da  se  osnivanjem Prvog hrvatskog korpusa ukida Prva operativna zona Hrvatske, da se „komande Ličkog, Banijskog vojnog područja stavljaju pod direktnu komandu Glavnog štaba Hrvatske“. Isto tako da se 1. i 2. partizanski odred bivše Prve operativne zone stavljaju pod komandu Glavnog štaba Hrvatske.

     Korpus je u osnivanju imao 8.468  boraca. Korpusno operativno područje bila je Lika, Kordun, Banija, sjeverna Dalmacija (neko vrijeme), Cazinska krajina.  Na kraju rata djelovao je i u Slovenskom primorju. Prilikom osnivanja korpus je imao isključivo operativnu namjenu, a ne operativno teritorijalnu kao drugi korpusi NOVJ. U njegovom su sastavu samo operativne jedinice  –  6., 7. i 8. divizija i kasnije Unska operativna grupa, a druge, teritorijalno-pozadinske funkcije preuzeo je Glavni štab Hrvatske. Zato se u povijesti NOR-a zaključuje da je Prvi hrvatski korpus prva najveća operativno-strateška jedinica  NOVJ, sposobna izvoditi operacije na širokom prostoru. U konkretnoj tadašnjoj situaciji Prvi hrvatski korpus bila je velika operativna jedinica s kojom je računao Vrhovni komandant Tito, koju je odmah usmjerio prema Zagrebu i Karlovcu, na zapadnom obodu velikog  slobodnog teritorija

        U prvoj polovici 1943. godine, Vrhovni štab je s Prvim hrvatskim korpusom primio najžešći njemački udar u Četvrtoj ofenzivi, nekoliko ga je dana lomio, usporivši divizije njemačkih snaga u Hrvatskoj. Tako, u  teškim trenucima borbe u prvoj polovici 1943., hrvatski Prvi korpus  bio je slobodan od pozadinsko teritorijalnih funkcija, rješavao je samo operativne probleme što se iskazalo pozitivnim u borbenoj domeni, kada je jugoslavesnkom ratištu bilo najpotrebnije, u tzv. krizi grupacije oko Vrhovnog komandanta za vrijeme bitke na Neretvi i Sutjesci.

   Zbog postignutih borbenih uspjeha, Korpus je  siječnja 1945. godine dobio naziv  –  udarni.  U završnim opracijama sudjelovao je  s 4. Armijom u operacijama u Lici i u bitki za Bihać, a kasnije sa  7. i 8. divizijom, također u sastavu 4. Armije pri uništenju njemačkog 97. korpusa kod Ilirske Bistrice, a sa 34. divizijom borbeno je djelovao sa 2. Armijom u oslobođenju Karlovca i Zagreba.

   Izrazito je zapažena uloga Prvog hrvatskog korpusa u političkoj domeni, zadaća da u srednjoj Hrvatskoj događaje preokrene u korist NOB-e,  a to se iskazalo i u strateškom porazu četništva i njegovo svođenje na uski  pojas  oko Knina. Djelovanje Prvog hrvatskog korpusa uktjecalo je i na raslojavanje pristalica HSS-a i njihovo sve veće angažiranje u partizanskim jedinicama. Prvi hrvatski korpus bio je velika vojna jedinica koju je u novijoj povijesti imala Hrvatska.

Bojan Mirosavljev

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave