Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Jezik mora biti pluralan

Hrvatski jezik trebamo učiniti istinski javnim jezikom, ne samo nacionalnim i standardnim jezikom. Jezik mora biti pluralan, ne samo funkcionalan sistem, ocijenio je SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac

(Foto: privatna zbirka) Rezultat glasanja Zakona o jeziku u Hrvatskom saboru

Govoreći o Zakonu o hrvatskom jeziku, SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac istaknuo je da se “ljudi od Počitelja do Mostara, od Tavankuta pa do Umaga sporazumijevaju bez teškoća zbog toga što govore jednom standardnom osnovom”. Naveo je da politički razvoj hrvatskog društva i nacije nije uvijek bio samo ekskluzivno hrvatski, nego se vezao i s drugim južnoslavenskim narodima koje neki, kako kaže, olako ocrnjuju.

Pupovac smatra da bi bez tog uzajamnog posla teško bilo ostvareno sve ono što je kroz povijest postignuto.

– Komunikacija je nadnacionalna i internacionalna, komunikacija traži različite vještine, različite tipove jezične uspješnosti i umijeća. Svatko od nas kada uči strani jezik ima mogućnost da dosegne pet stupnjeva znanja, od osnovne, niske do izvrsne. Ovaj zakon predviđa da se broj sati jezika poveća u odnosu na druge sadržaje jezične nastave. To je dobro, ali nije dovoljno da bi se u današnjim okolnostima jeziku pristupilo s aspekta sporazumijevanja i imaginacije. Hrvatski jezik trebamo učiniti istinski javnim jezikom, ne samo nacionalnim i standardnim jezikom. Jezik mora biti pluralan, ne samo funkcionalan sistem – ocijenio je Pupovac.

Zastupnik je skrenuo pažnju da se, prema pojedinim mišljenjima, u Zakonu o hrvatskom jeziku polazi od pretpostavke da reguliranje jezičnih prava nacionalnih manjina može biti uzorno.

– Dali smo manjinama određena jezična prava, a sebi, većinskom narodu, još nismo, pa ćemo to učiniti s ovim zakonom. Ne bih volio da je hrvatski jezik zaštićen onako kao što su zaštićeni jezici nacionalnih manjina. Ne bih volio da upotreba ovog zakona završi onako kako je završio Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina ili Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, naročito onih manjina koje su nastale od jezičnog raskola zajedničkog štokavskog jezika na različite jezične standarde. Što s tim? Zašto je problem registrirati manjinske srpske škole? Zašto je problem postaviti dvopismene table kada u Ustavu Republike Hrvatske stoji da je u upotrebi i ćirilično pismo tamo gdje žive oni koji ćirilicu koriste kao svoje nacionalno pismo? Klub zastupnika SDSS-a će podržati ovaj zakon, ne zato što ne bi mogao biti bolji nego zato što poštujemo volju onih koji smatraju da ga je potrebno donijeti – zaključio je Pupovac.

(Novosti/Anja Kožul)

Facebook
E-mail