POVIJEST I SJEĆANJE INSTITUCIONALNOG PROPADANJA (UNIŠTENJA)
Od 15. do 17. prosinca održana je online konfernecija pod nazivom ”Jasenovačka prošlost i sadašnjost: Povijest i sjećanje na institucionalizirano uništenje”. Konferenciju je organizirao Hugo Valentin Centar na Sveučilištu Uppsala u suradnji s Mémorial de la Shoah iz Pariza, Topographie des Terrors u Berlinu, Odsjekom za istoriju Univerziteta u Beogradu, Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta sveučilište u Zagrebu, te Spomen-područjem Jasenovac. Događaj je omogućen financijskim doprinosom Međunarodne alijanse za sjećanje na holocaust (IHRA).
Konferencija je okupila tim međunarodnih stručnjaka koji su pokušali ispitati povijest i sjećanje na ustaški logor Jasenovac kritičkom analizom zamršene mreže veza koja nadilazi prošlost i sadašnjost. Znanstvenici su se ponovno osvrnuti na dugogodišnje povijesne kontroverze i predstavili nova istraživanja, koja su trebala doprinjeti boljem razumijevanju kako se sjećanje na logor mijenjalo tijekom godina.
Naime posljednjih se godina bilježi porast javnih rasprava i kontroverzi oko kompleksa logora Jasenovac, izgrađenog u kolovozu 1941. nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Istodobno, znanstvenici se približavaju konsenzusu o životu i smrti u logoru i istovremeno istražuju kako sjećanje utječe na današnja društva u Srbiji, Hrvatskoj i drugim dijelovima bivše Jugoslavije.
Povezujući lokalnu povijest i pamćenje sa širim europskim trendovima, konferencija je trebala utrti put povećanju istraživačke suradnje preko nacionalnih granica i pritom pomoći da se ustaški logor Jasenovac čvršće pozicionira u europskoj svijesti kao važno mjesto genocida i holokausta. Ideja organizatora bila je da će surdnjm s medijima, kreatorima politike, prosvjetnim radnicima i širom javnošću, pomoći u suzbijanju izobličenja i manipulacija koje i danas muče javne rasprave i percepcije o logoru.
Različite aktivnosti odvijale su se u tri uzastopna dana na virtualnoj platformi kako bi se postigao najveći utjecaj u društvima koja su najviše pogođena bolnom baštinom koju predstavlja logor Jasenovac. Cilj konferencije bio je povećati znanje o najsuvremenijim istraživanjima, potaknuti regionalnu i širu međunarodnu istraživačku suradnju, povezati povijest i sjećanje na ustaški logor Jasenovca sa širim europskim tokovima, te potaknuti raspravu o logoru u javnoj domeni.
Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali ugledni znanstvenici: Tomislav Dulić, direktor Hugo Valentin centra Sveučilišta u Uppsali, (glavn organizator i voditelj konfernencije), Yehuda Bauer, počasni predsjednik IHRA-e, te povjesničari Dither Pohl iz Klagenfurta, Ivo Goldstein, Nataša Mataušić i Ivo Pejaković iz Hrvatske, Milan Koljanin i Milovan Pisari iz Srbije…
Ovakve konferencije su nam, dakako potrebne, pogotovo ako donose nova saznanja i znanstvene činjenice o tragičnim zbivanjima u logoru, kakvo je npr. bilo predavanje Milovana Pisarija o sudbinama Roma u logoru i uopće u NDH. No, bilo je nenamjernih pogrešaka i ponavljanja teza o povijesti osnivanja i djelovanja logora jasenovac kao i karakteru NDH što je već svima koji se bave ovom tematikom već dobro poznato.
Ono što doista treba Spomen područje Jasenovac, koji čuva sjećanje na sve žrtve počinjenih ustaškog zločina, jest podrška Ministarstva kulture i medija na uspostavi novog stalnog postava Memorijalnog muzeja koji će koristeći sva dostupna sredstva suvremene muzeološke prezentacije prikazati svu istinu o karakteru NDH i tragičnim sudbinama tamo zatočenih Srba, Židova, Roma i protivnka ustaškog režima, prvenstveno komunista i antifašista.
