Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Iz prve epizode NDH saznali smo da su Zagrepčani klicali kralju Aleksandru

Screenshot: HRT

NAKON što je nekoliko godina bila bunkerirana, večeras je konačno na HTV-u prikazana prva epizoda dokumentarne serije NDH Hrvoja Klasića i Miljenka Bukovčana. S obzirom na to da je riječ o seriji od 12 epizoda, na temelju prve se ne može donijeti relevantan zaključak, no zasad izgleda da bi NDH mogla imati potencijala.

Prva se epizoda pod naslovom “Između dva atentata” bavi zapravo političkim i nacionalnim odnosima u Kraljevini SHS odnosno kasnije Kraljevini Jugoslaviji, a dva atentata iz naslova su onaj na lidera HSS-a Stjepana Radića i kralja Aleksandra Karađorđevića. 

Nedostaje centralni narativ

Klasić pak u seriji istupa kao svojevrsni najavljivač određenih segmenata epizode, što funkcionira, ali je problem što se iz izjava brojnih povjesničara koje je okupio kao sugovornike ne uspijeva složiti posve koherentan i prohodan centralni narativ, pa se na trenutke čini da se skače s teme na temu bez jasne međusobne poveznice.

No, prva epizoda ni u jednom trenutku nije bila dosadna, dapače, činilo se da joj ne bi smetalo da je duža još 15-20 minuta, a ponudila je i neke zanimljive anegdote. 

Zagrepčani kliču kralju Aleksandru

Najzabavnija je ona o ustaškom atentatoru na kralja Aleksandra koji iz inozemstva dolazi u Zagreb ubiti kralja Jugoslavije, da bi onda svjedočio oduševljenom klicanju Zagrepčana svojem vladaru, što ga je toliko pokolebalo da je posve odustao od atentata. Zaključio je da on u dijaspori zapravo nedovoljno razumije unutarnju situaciju u Hrvatskoj, što nažalost nije lekcija koju je naučila kasnija ustaška emigracija koja se početkom 1990-ih počela vraćati u Hrvatsku na poziv Franje Tuđmana. Pored toga, dobro je podsjetiti da je značajan dio Hrvata zapravo bio pobornik rojalističke Jugoslavije i sudjelovao u režimu Karađorđevića, nasuprot narativu o žandarima koji su masovno tlačili domoljube. Ne, Zagreb je Aleksandru klicao, kao što je klicao i Paveliću i Titu i Tuđmanu… I to nešto govori.

S druge strane, nije baš jasno koja je svrha isticanja toga da su ustaše i komunisti kao zatvorenici jugoslavenskog rojalističkog režima zajedno išli na pregovore sa zatvorskom upravom, ali možda se to isplati u nekoj sljedećoj epizodi.

 

Kontroverzni Bojan Dimitrijević

Klasić je okupio reprezentativnu, a za neke i respektabilnu ekipu isključivo muških povjesničara u prvoj epizodi, ne ograničivši se samo na one iz Hrvatske, već uvevši u priču i nekoliko njih iz Srbije. Svakako je najkontroverzniji izbor za sugovornika Bojan Dimitrijević, pročetnički revizionist koji inače čak zagovara i rehabilitaciju Milana Nedića, i važi za omiljenog srpskog povjesničara Zlatka Hasanbegovića, koji je kao kratkotrajni ministar kulture financirao izdavanje Dimitrijevićevih knjiga u Hrvatskoj. Dimitrijević je ovaj put govorio neka opća mjesta iz međuratne povijesti pa se tek treba vidjeti hoće li se njegovo uvrštavanje isplatiti.

Također, tek se treba vidjeti hoće li se ustaški teror i genocid u sljedećim epizodama opravdavati manama rojalističke Jugoslavije, što je teza koja donekle podsjeća na onu njemačkog desničarskog povjesničara Ernsta Noltea da je, najbanalnije rečeno, Oktobarska revolucija stvorila nacizam. U tom slučaju Hrvatskoj bi dobro došao jedan Historikerstreit (Svađa povjesničara), legendarna njemačka historiografska i politička polemika iz 1980-ih, u kojoj su Nolteove teze poražene.

Tehnički kvalitetno napravljena serija

Što se tiče montaže, slike i glazbe, prva je epizoda odrađena kvalitetno, u skladu s uobičajenim televizijskim standardima, što se mora pohvaliti jer nažalost nije uvijek slučaj u dokumentarnim serijalima koje prikazuje javna televizija (dovoljno je sjetiti se kičeraja i diletantizma u izvedbi Miljenka Manjkasa ili Gordana Malića). 

No, ovo je bio tek početak. Nakon “Dva atentata”, slijede “Nova Europa” i “10. travanj” – epizode vezane uz doba prije i uoči proglašenja NDH. Nakon toga, planirano je prikazivanje “Ustaške države”, “Vanjske politike”, “Hrvatske do Drine” i “Vojnice”, da bi uslijedile “Prirad i uljudba”, “Crkva” i, prema ocjeni mnogih, najzahtjevnije epizode – “Nepoželjni”, “Teror” i završni “Epilog”.

To znači da će se konačni sud o Klasićevoj seriji moći donijeti tek za 12 tjedana. Počelo je zanimljivo i kompetentno, ali ne maestralno. Ako serija NDH postane bolja i doista duboko uđe u tematiku, slijedi joj status TV-klasika. Ako se sroza ispod nivoa prve epizode, bit će promašaj. Iako je riječ o izlizanoj novinarskoj frazi, ovaj put doista stoji: ostaje za vidjeti.

(IndexHR / Gordan Duhaček)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave