Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

“Ima još naroda iza nas!”

U Sinju i u Splitu svečano je obilježena 80. obljetnica formiranja i strijeljanja 24 borca Prvog splitskog i solinskog partizanskog odreda. Na samom stratištu osuđenici su klicali – Živjela Crvena armija! Živili proleteri! Živio oslobodilački pokret! Krvnici! Kukavice! Evo ti prsi, pucaj, pucaj! Ima još naroda iza nas!

Strijeljanje partizana na Ruduši u Sinju

U organizaciji Udruge antifašista i antifašističkih boraca Grada Splita i Solina, u suradnji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista Grada Sinja i Zajednicom udruga antifašista i antifašističkih boraca Splitsko-dalmatinske županije, danas je obilježena 80. obljetnica formiranja i strijeljanja 24 borca Prvog splitskog i solinskog partizanskog odreda.

Program obilježavanja počeo je jutros u Splitu polaganjem vijenaca na Spomen ploču u Vinkovačkoj ulici, na mjestu gdje je formiran Prvi splitski partizanski odred. Potom je obilježavanje obljetnice nastavljeno kod spomenika streljanim pripadinicima Prvog splitskog i solinskog partizanskog odreda u Ruduši.

Nakon minute šutnje za poginule partizane i za branitelje iz Domovinskog rata vijence su u ime Grada Sinja položili dogradonačelnik Denis Bobeta i savjetnica gradonačelnika Božena Romac. Rano jutros, prije svih, vijenac na spomenik na Ruduši je položio i zapalio svijeću gradonačelnik Grada Sinja Miro Bulj.

Nadalje, vijence su položili dogradonačelnik Splita Bojan Ivošević, predstavnici udruga antifašističkih boraca i antifašista iz Splita, Sinja, Solina, Makarskog primorja, Trogira, predstavnici udruge veterana Domovinskog rata i antifašista VEDRA, izaslanstva Društva Josip Broz Tito Trogir i Split, članovi RNK-a Split i Društva prijatelja RNK Split, predstavnici splitskog, sinjskog i makarskog SDP-a i SRP-a.

Na polaganju vijenaca na spomen ploču Prvog splitskog partizanskog odreda na Plokitama u Splitu splitski gradonačelnik Ivica Puljak rekao je da se odaje počast ljudima koji su dali svoje živote za slobodu.

“To su bili ljudi, od kojih neki i djeca, koji su se borili protiv okupatora u II. svjetskom ratu, bili su na pobjedničkoj strani i toga se uvijek trebamo podsjećati i biti na to ponosni”, istaknuo je Puljak. Poručio je da je moderna hrvatska država utemeljena na vrijednostima antifašizma i Domovinskog rata. “Moramo biti pomireni s poviješću da bi mogli vjerovati u budućnost”, kazao je Puljak.

Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Splita Zdravko Roje napomenuo je kako se danas slavi 80 godina od odlaska splitskih partizana u borbu, što je bio početak borbe u Splitu i Dalmaciji protiv fašizma. “Međutim, prijepori i dileme iz tog vremena, nažalost, prisutni su do današnjih dana”, kazao je Roje.

Prvi splitski partizanski odred formiran je 11. kolovoza 1941. godine po odluci Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju. U tri voda imao je 66 boraca. Istog dana borci su krenuli prema Sinju. Prema odluci i planu PK KPH, partizanski odredi trebali su krenuti iz rajona okupljanja i otpremanja uvečer (nedjelja) 10. kolovoza 1941. Međutim, zbog kašnjenja u dolaženju i otpremanju u rajone okupljanja, radi neiskustva i nesnalaženja, a pritisnuti vremenom u vrlo teškim uvjetima očuvanja tajnosti, posebno za Splitski odred, ali i kolebanja kod Kaštelansko-trogirskog odreda, odlučeno je da se krene sutradan uvečer oko 21 sat,  zabilježeno je u knjizi “Antifašistički Split – ratna kronika 1941. – 1945.”.

“Splitski i Solinski odred trebali su krenuti prema Sinjskom polju i uz prihvat Sinjskog partizanskog odreda prijeći Cetinu i stići na područje Kamešnice. Čekajući trogirske dobrovoljce, koji su oklijevali, sve do kasno u noć 13. kolovoza, Kaštelanski odred, njih četrdeset dobrovoljaca iz Kaštela i nekoliko Solinjana kroz noć 13./14. kolovoza iz Kambelovačkog gaja, s komandirom Antom Rojem, prebacilo se preko Kozjaka. Kod zaseoka Sušci sela, blizu Dicma, napadnut je od ustaša i domobrana Solinski partizanski odred. Pred nadmoćnijim neprijateljem Odred se povukao u pravcu Solina. U borbi je poginuo Danijel Škaričić, a teže su ranjena četiri partizana, od kojih su dvojica zarobljena.

Splitski partizanski odred bez 2. voda (2. vod ostao je zagubljen prve noći marša u splitskom polju i rasformiran), nakon dvije noći marša (a ne jedne prema planu prve noći na padinama Mosora), našao se prikriven u ogradi u blizini zaseoka Hercegovci, bez ikakva kontakta i veze, prepušten vlastitoj inicijativi. Nikakva traga i veze sa Solinskim odredom. Noću 13./14. kolovoza Odred je krenuo prema danom pravcu ka selu Košute i dalje prema rijeci Cetini. Do pred svanuće odred je stigao u blizinu Košuta. Iscrpljeni borci, iskrvavljenih stopala, gladni, uz tešku žeđ, nisu imali snage da nastave pokret. Predanili su u pošumljenoj ogradi.Razdanilo se 14. kolovoza kada usnule borce Splitskog partizanskog odreda probude pucnjevi. Ustaški glavar Košuta, s članovima milicije, otvori paljbu na izvidnicu Odreda. Žandari iz nedalekog Trilja brzo su se pridružili mjestu pucnjave. O sukobu s partizanima brzo su bili obaviješteni talijanska i ustaška komanda u Sinju, koji još brže, motorizirani, stižu na poprište događaja. Jučerašnja pucnjava i sukobi Solinskog odreda oko zaseoka Sušci na zapadnom kraju Dicma, te oko istočnih sela i zaseoka Dicma, za čas su digli sve na noge i mobilizirali, očito zbog vrlo dobro organizirane ustaške propagande. Za kratko vrijeme buknulo je gotovo u čitavoj Dalmatinskoj zagori. Proturane su lažne vijesti da su se pojavili četnici koji kolju, pljačkaju i pale…Od jutra 14. kolovoza do 8 sati navečer Odred je vodio borbu s više od deseterostruko jačim i tehnički opremljenijim snagama: Talijanima, ustašama, žandarima i seoskom milicijom. Ginu Mirko Kovačević Lala, Mate Šarić, Ante Brajčić, Andro Račić, Ivan Uvoda i Ljubo Zorica. Nekolicina je bila ranjena. Njih 24 su zarobljena, među kojima i komandir Odreda Đordano Borovčić – Kurir, politički komesar Alfred Santini i teško ranjeni Vinko Paić. Neshvatljiva kratkoća vremena, vrlo složeni uvjeti, nepouzdane veze u Zagori, neiskustvo i osobito neprikladna obuća, žeđ i glad učinili su svoje.

U selu Košutama (kod Trilja) talijanske i ustaško-domobranske snage iz Sinja, Dicma i Trilja razbile su Splitski partizanski odred. Tada je, pored komandanta odreda, ‘španjolskog’ borca Mirka Kovačevića Lale (kasnije proglašen za narodnog heroja) poginulo još pet partizana, jedan je ranjen, a dvadeset i četiri su uhvaćena. U tom sukobu poginuo je ustaški satnik, te jedan ustaša i četiri domobrana, koji radi u tvornici u Kaštel Sućurcu, dao oružje i municiju.U Sinju su strijeljali 24 zarobljena partizana Splitskog i Solinskog partizanskog odreda i to: Čerina Antu, Katić Antuna, Stojanac Šimuna, Krstulović Josipa, Radetić Josipa, Rogulj Dragutina, Urlić Davora, Duplančić Branka, Frua Dušana, Petrić Josipa, Dujmić Mirka, Ozretić Vjekoslava, Borozan Nebojšu, Matković Ivana, Matković Marina, Jelaska Petra, Kurir Đordana, Santini Freda, Torkar Antuna, Antonini Ivana, Zelić Antuna, Popović Antuna, Markotić Josipa i Skopljanac Tadiju.

Presuda pokretnog prijekog suda NDH zarobljenim borcima Prvog splitskog odreda u Sinju glasila je: ‘U ime NDH … pokretni prijeki sud u Sinju, pod predsjedanjem Borčića Rafaela, te članova Renate Zvonimira i Kralja Pavla i državnog tužitelja Grabovca Nikole, te branitelja okrivljenih Ive Smolića i Petra Tripala’ … Nakon što je državni tužitelj predložio da se okrivljeni proglase krivim, a branitelji da se optuženi oslobode, sud je 26. kolovoza 1941. g. presudio poimenično borcima Prvog splitskog partizanskog odreda kaznu smrti strijeljanjem. 

Zarobljeni borci Prvog splitskog partizanskog odreda vrijeme do strijeljanja proveli su u improviziranom zatvoru, pod liticom Kamička u Sinju, punih 12 dana i noći. Vezani lancima, ispitivani i tučeni od ustaša, batinaša, zlostavljani, tučeni motkama, drvenim i željeznim štapovima, pendrecima, čizmama i šakama. Mladi Vinko Paić iz čije se rane cijedila krv umire pod batinama. Zemljano tlo zatvora od krvi tučenih pretvorilo se u crveno blato. Tukli su ih i mučili, a oni nisu klonuli duhom! Komesar Odreda Alfred Santini drži im predavanje o svijetlim likovima revolucije koji su umirali mučeničkom smrću … Hrabrio je svoje suborce pozivom da izdrže … ‘Na samom stratištu osuđenici su klicali – Živjela Crvena armija! Živili proleteri! Živio oslobodilački pokret! Krvnici! Kukavice! Evo ti prsi, pucaj, pucaj! Ima još naroda iza nas!’ Tako je kotarski predstojnik izvijestio Ministarstvo unutrašnjih poslova, ravnateljstvo za pravni red i sigurnost u Zagrebu i Veliku župu Cetina u Omišu.”

(Novosti)

Share on facebook
Facebook
Share on email
E-mail

Kategorije

Najave

Dan partizanske mornarice

Savez antifašističkih boraca i antifašista Makarskog primorja i Općina Podgora organiziraju, pod pokroviteljstvom Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, obilježavanje Dana partizanske mornarice 10. rujna

Pročitaj više »