Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Hrvatska mora vratiti vojni rok, u ovom ratu Putin ne može pobijediti, ali ćemo trpjeti svi

Bivši hrvatski premijer potvrdio je da je Saboru upućen zahtjev da se Holodomor okarakterizira kao genocid

(Foto: Marko Todorov/Cropix) Franjo Gregurić

Hrvatsko-ukrajinsko društvo obratilo se Saboru i premijeru Andreju Plenkoviću sa zahtjevom da se Holodomor okarakterizira kao genocid. Tu informaciju dao nam je Franjo Gregurić, u dva mandata predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog drušva i njegov aktivni član, te bivši hrvatski premijer.

Riječ je o zločinu koji je nad Ukrajincima počinio Staljin nakon Oktobarske revolucije kada je proveden proces kolektivizacije koji je značio oduzimanje zemlje seljacima, te otimanje hrane. Ta politika koju je Staljin provodio u Ukrajini za posljedicu je imala izazivanje gladi od koje je tijekom 1932. i 1933.. godine umrlo sedam milijuna ljudi.

– Teško mi pada ovaj sukob. Godinama sam u vezi s Ukrajinom, a i danas sam član Hrvatsko-ukrajinskog društva. Ono je sastavljeno od Ukrajinaca i građana Hrvatske koji poštuju Ukrajinu i imaju s njom neke veze. Društvo je Saboru i premijeru uputilo zahtjev da se Holodomor prizna kao zločin genocida. Dvadesetak zemalja svijeta je taj zločin proglasilo genocidom i smatramo da bi to isto trebala učiniti i Hrvatska – kaže Gregurić.

Putinovu agresiju na Ukrajinu drži suludim činom i smatra da on taj rat ne može dobiti, te da se Ukrajina može obraniti u okviru svojih granica. Tim prije što se i EU pokazala vrlo operativnom i organizirano priskočila u pomoć u vojnom smislu.

Na pitanje koliko Rusija može izdržati pod pritiskom žestokih sankcija, a koliko Europska unija koja će također osjetiti njihove posljedice, bivši premijer ističe da su u ovome ratu najveći gubitnici Rusija i Ukrajina.

– Obje zemlje će pretrpjeti eknomske i vojne gubitke, ali će i EU, te cijela svjetska eknomija osjetiti posljedice ovog rata. Ne samo na području energetike, jer ovo nije samo pitanje nafte i plina, nego i drugima. U Rusiji je najveća proizvodnja titana, te mnogih drugih ruda koje svjetsko tržište treba – kaže Gregurić.

Navodi da ćemo i mi u Hrvatskoj osjetiti posljedice unatoč tome što nemamo preveliki izvoz u Rusiju. Negativne aspkekte sankcija Rusiji osjetiti će prehrambena industrija, farmaceutska industrija, industrija plastičnih masa za auto dijelove.

– Tek će se zbrajati štete, a da ne govorim o tome da će rat dovesti do podizanja cijene energenata što ćemo osjetiti svi. Mislim da ruski građani još nisu u dovoljnoj mjeri svjesni velikih posljedica ratne avanture koju je Putin poduzeo. Pomalo već sada na svom džepu osjećaju da rubalj slabi, da se strana valuta ne može mijenjati za rubalj, a posebno će osjetiti gospodarstvo Rusije s obzirom na vrlo oštre mjere poduzete u financijskom smislu počevši od SWIFT-a, zatvaranja banaka, otežavanja platnog prometa svim poduzećima, a da ne govorim o nemogućnosti kretanja – navodi naš sugovornik dodajući da će građani sve to osjetiti i nada se da će to dovesti do sloma sadašnje politike ruske vlade i Putina, te do promjena koje bi doprinjele da se rat brzo završi i da se brzo vrati normalan način života.

U odnosu na poteze hrvatske Vlade kaže da moramo podržavati sve međunarodne aktivnosti koje se sada odvijaju, ali se isto tako moramo okrenuti i našim problemima, od saniranja posljedica potresa, do otvaranja tema saniranja posljedica koje ćemo sigurno i mi imati zbog svega ovog što se događa u Europi i svijetu.

Na pitanje kako se postaviti i što učiniti u kontekstu regije gdje Srbija ne želi uvesti sankcije Rusiji, a Dodik izravno preko Putinovog ministra vanjskih poslova Lavrova komunicira s ruskim predsjednikom, odvraća da je na to pitanje teško dati odgovor.

– Znam da ta veza nije nova. U više navrata je Dodik bio u Moskvi gdje ga je Putin primao. Srbija je također s njime u kontaktu. Vučić se izjasnio protiv rata, ali nije naveo tko je agresor. Jasno je da je agresor onaj tko je okupirao tuđu zemlju i ne može se bježati da se to ne kaže, ali to ipak nije rečeno. Problem BiH, pa čak i Crne Gore s obzirom na promjene koje se tamo događaju, izaziva posebnu pažnju hrvatske diplomacije i hrvatske javnosti. Ne znam, u kojoj je fazi rješenje toga problema. S rješavanjem izbornog zakona u BiH i osiguranja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH ne vidim napredak i ne mogu predvidjeti kako će se to riješiti – kaže Gregurić.

Bivši premijer navodi da bismo iz rata koji je Rusija započela u Ukrajini trebali izvući pouku i ponovo uvesti vojnu obuku hrvatskih građana. Misli da bi trebala trajati nekoliko mjeseci, koliko je dovoljno da građani nauče rukovati oružjem.

– Imamo 10-tak tisuća ljudi koji su prošli vojnu obvezu i znaju rukovati oružjem, ali drugi ne znaju. Znamo mi stari, ali od nas više nema koristi. Vojna obaveza ne bi bila štetna, nego bismo od nje imali korist. Vojska nije samo potrošač, nego je i davalac usluga – zaključio je naš sugovornik.

(Jutarnji list/Ivanka Toma)

Facebook
E-mail

Kategorije

Najave