Savez antifašističkih boraca
i antifašista Republike Hrvatske

Genocid nad Romima u NDH po razmjerima bio je najveći u Europi

Povijest, nažalost, ne možemo promijeniti, ali zbog tih strašnih događaja iskreno žalimo i na ta nedjela trebamo podsjećati i bezuvjetno ih osuđivati, rekao je premijer Plenković na međunarodnoj konferenciji “Romi kao indijska dijaspora – neraskidive veze”

(Foto: Nenad Jovanović) Saborski zastupnik Veljko Kajtazi i premijer Andrej Plenković s pripadnicama romske zajednice

Predstavnici Roma iz 17 zemalja svijeta, čelni ljudi međunarodnih romskih organizacija, kao i velik broj predstavnika hrvatskih vlasti i osoba iz svijeta nauke i kulture, okupili su se na međunarodnoj konferenciji “Romi kao indijska dijaspora – neraskidive veze” održanoj povodom Svjetskog dana Roma od 10. do 12. aprila u Zagrebu, s ciljem zbližavanja romske zajednice i Indije, poboljšanja položaja Roma i promocije njihove integracije u hrvatsko društvo.

Organizatori konferencije su Savez Roma u RH “Kali Sara”, uz podršku Vlade RH i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija i u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti iz Zagreba, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Institutom društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

U obraćanju prisutnima u dvorani hotela Westin, premijer Andrej Plenković podsjetio je da su u protekle dvije godine učinjeni mnogi projekti koji su pomogli Romima u ostvarenju njihovih ljudskih i materijalnih prava.

– Sudionici ove konferencije uz iste vrijednosti, poput jednakosti i poštovanje manjina, dijele i zajedničke napore da se ne samo Romi, nego i sve druge nacionalne manjine u Hrvatskoj, osjećaju dobro, jednaki s drugima i da ostvaruju svoja prava – kazao je Plenković.

U dva mandata Vlade kroz Nacionalni plan za uključivanje Roma i pripadajući akcijski plan, proračunska sredstva su skoro udvostručena u odnosu na 2016. i iznose nešto manje od 50 milijuna kuna. Otvoren je Romski edukacijsko-kulturni centar u Zagrebu i izgrađen Romski memorijalni centar Uštica kao podsjetnik na genocid koji su počinili nacistički i ustaški režim u Drugom svjetskom ratu.

– Procjenjuje se da je u tom najmračnijem razdoblju svjetske povijesti u Europi ubijeno između 250.000 i 500.000 Roma, bili su sustavno proganjani, zatvarani i odvođeni u koncentracijske logore. Povijest, nažalost, ne možemo promijeniti, ali zbog tih strašnih događaja iskreno žalimo i na ta nedjela trebamo podsjećati i bezuvjetno ih osuđivati – rekao je premijer.

Naglasio je da vlada daje velik značaj povijesnom sjećanju Roma, identitetu i kulturi, sučelivši se pritom i s tamnijim stranama naše zajedničke povijesti.

– Stoga je važno da ova konferencija podsjeti što znači sjećanje; da ono ne znači živjeti u prošlosti i da sjećati se znači iskustva iz prošlosti otrgnuti od zaborava i učiniti ih zalogom bolje budućnosti. Sjećanje koje se ne pretvara u zlopamćenje ljekovito je. Takvo sjećanje ima sadašnjost i bìstri pogled u budućnost, a ono se pročišćava i njeguje kroz odgoj, obitelj i obrazovni sustav – rekao je Plenković.

– Velika je važnost obrazovanja, odnosno zadržavanja najmlađih u obrazovnom sustavu radi bolje integracije Roma u hrvatsko društvo. Kad uspijemo u tom cilju, onda smo riješili brojne dugoročne probleme koje romska nacionalna manjina ima i s kojima se susreće – kazao je i podsjetio da povezanost Hrvatske i Indije, Roma i Hrvatske traje vjekovima, od prvog povijesnog traga o Romima na tlu Hrvatske u Dubrovniku u 14. stoljeću te Dubrovčana i drugih hrvatskih pomoraca u Indiji, pa do danas preko studija sanskrta i indologije u Zagrebu, ali i studija romologije.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Vladom.

– Ni jedna Vlada do sada nije toliko učinila za položaj Roma u društvu. U Hrvatskoj se od Roma prestalo raditi posebne slučajeve, a uvedene su konkretne politike za unaprjeđenje njihova položaja kroz redovne aktivnosti resornih ministarstva. Radi se na izjednačavanju njihovih životnih prilika s ostalim građanima jer je bitno izbrisati još uvijek ogromne razlike koje uvjetuju sve ono ružno što se događa – istaknuo je Kajtazi.

Na prvom panelu s temom stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu učesnici su se složili da je teško saznati točan broj romskih žrtava i preživjelih u Drugom svjetskom ratu, pogotovo na području NDH, kao i da su Romi s područja Jugoslavije stradavali po cijeloj Evropi, uključujući i njemačke i talijanske konclogore, pa čak i zarobljeničke logore za vojnike.

Romima u NDH dešavalo se što i Romima u drugim dijelovima Evrope, rekao je historičar Danijel Vojak, ističući da su Romi prije rata percipirani kao strani dio stanovništva, skloni neradu i kriminalu.

– Postojali su planovi za njihovu kolonizaciju, pa su čak napravljeni i spiskovi, ali kako do nje nije došlo, ti su spiskovi poslužili kod hapšenja i odvođenja Roma u ustaške, njemačke i talijanske logore. Organizirano odvođenje Roma u logore počinje 19. svibnja 1942. ali su brojni ubijeni i ranije. Romi nisu samo pasivno trpjeli odvođenje i ubijanje, pa su mnogi pobjegli u partizane i tamo se borili – rekao je Vojak i podsjetio na brojne akcije spašavanja dijelova romske populacije, odnosno urgiranje kod ustaških vlasti, od načelnika općina, stanovnika nekih sela, pa do Islamske zajednice u BiH koja je spašavala Rome muslimanske vjere koji su bili sjedilačko stanovništvo, ali ne i pravoslavne Rome ili nomade.

– Genocid u NDH nad Romima imao je najveće razmjere u Evropi i procjenjuje se da je ubijeno između 15.000 i 30.000 Roma od kojih je kraju rata ostalo tek 400 izjašnjenih Roma u Hrvatskoj – kazao je.

O sudbini Roma u BiH detaljnije je govorila Sanja Gladanac Petrović, ističući da se i u BiH nakon rata kao Romi izjasnilo tek oko 400 ljudi.

Dunja Jakopović, kustos Memorijalnog centra Uštica, podsjetila je da je u Kraljevini Jugoslaviji živjelo oko 70.000 izjašnjenih Roma od toga oko 15.000 u današnjoj Hrvatskoj i to najviše u Slavoniji i u gradovima, kao i da su mediji bili vrlo neprijateljski i puni stereotipa prema Romima, rekla je. Uspostavom Banovine Hrvatske 1939. kao rješenje romskog pitanja nametala se kolonizacija uz asimilaciju, a mnogi su se zalagali i za sterilizaciju i prisilni rad.

Marjan Toš nije došao, ali je pročitan njegov referat o stradanjima Roma u Sloveniji u kojoj je samo u Gorenjskoj prije rata živjelo oko 1.100 Roma i oko sto Sinta. Mnogi Romi stradali su u njemačkim ili talijanskim logorima, a dio su ubile i mađarske vlasti. I partizani su ubijali Rome, zbog, kako su tvrdili, počinjene izdaje i suradnje s okupatorom.

Romski aktivist Dragoljub Acković, poslanik u Skupštini Srbije, govorio je o Svetozaru Simiću, romskom aktivistu koji je 1926. pokrenuo prve novine na romskom, a koji je bio u njemačkom zarobljeništvu. On je dobio potvrdu da je bolestan, kako bi bio pušten, a čim je stigao u Srbiju otišao je u partizane. Rat su preživjeli i njegov brat i sin, rekao je Acković.

Predavači na panelu o migracijama Roma u jugoistočnoj Europi bavili su se obrazlaganjem zašto su Romi indijska dijaspora, odnosno o migracijama Roma po Hrvatskoj nakon 1945. ili putem Roma u Hrvatskoj od stigme i predrasuda do integracije o čemu su govorili Filip Škiljan i Dragutin Babić. Jedna od učesnica, Vera Klopčić, govorila je o predrasudama prema Romima u Sloveniji. Završnog dana predviđeno je potpisivanje deklaracije konferencije, odlazak u Memorijalni centar u Ušticu i koncert u HNK-u.

(Novosti/Nenad Jovanović)

Facebook
E-mail