Dezinformacije imaju zlonamjernu namjeru, najčešće se šire kroz mainstream medije preko desnih populista, ali izazov nisu samo političari i drugi akteri koji puštaju maglu i dim, nego i novinari i urednici koji objavljuju umjetno generirane gluposti, rečeno je na konferencija Gonga i FPZG-a “Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije”

Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) 10. decembra održana je završna konferencija “Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije”, koju su u okviru 18-mjesečnog projekta FPZG Fact check, organizirali FPZG i Gong.

Učesnici, prije svega profesori i studenti FPZG-a, kao i drugih fakulteta iz Hrvatske, zaključili su da kreiranje i širenje dezinformacija, posebno u vrijeme izbora, izravno ugrožavaju demokraciju i demokratske vrijednost.

“Mladi ne smiju ostati usamljeni u pokušajima da shvate što su istinite tvrdnje, a što pokušaji manipulacije njihovim ponašanjima i odlukama. Zato kroz obrazovanje moraju naučiti kako razumjeti medije i medijske poruke, te kako konzumirati društvene mreže, ali i kako institucije i obrazovni sustav moraju prepoznati potencijal i interese mladih i njima se prilagoditi”, rečeno je na konferenciji.

– Ovo je završna konferencija našeg projekta koji provodimo u suradnji s GONG-iom, Dubrovačkim sveučilištem (UNIDU) i FER-om koji je trajao 18 mjeseci. Ponosni smo da je glavna vrijednost projekta veliki broj studenata koji su prošli kroz trening fact chekinga. Više od 60 studenata je u njemu sudjelovalo uz brojne radove koji su objavljeni na našem portalu i platformi Factapolitika – kazala nam je Milica Vučković, prodekanica za studente, internacionalizaciju i komuniciranje na FPZG-u te koordinatorica projekta FPZG Fact Check.

– Iako na studijima novinarstva i politologije poučavamo studente provjeri informacija, što je jezgra našeg studija, pogotovo studija novinarstva, mi smo na ukupno osam kolegija uključujući kolegije s politologije involvirali studente koji su provodili fact checking. Pokazalo se da se oni koji su prošli naš trening puno bolje nose s dezinformacijama i imaju visoku razinu medijske pismenosti, a što je godina studija više, to je osviještenost veća, pa se

naši studenti dosta dobro nose s izazovima informacijskih poremećaja – kazala je.

– U našem fact chekingu, uz ocjene tvrdnji jesu li djelomično točne ili netočne, odnosno nepotvrdive, ustanovili smo korištenje točnih informacija u svrhu manipulacija kako bi se ostvarila neka politička korist. Čest je slučaj, da se koriste dijelovi informacija koji se stavljaju u manipulativan okvir. Studenti i njihovi mentori uvidjeli su koliko je provjera tvrdnji kompleksan proces koji zahtijeva jako puno vremena i analize kako bi se utvrdilo radi li se o manipulaciji ili nečem drugom – naglasila je Vučković

Svjetlana Knežević iz Gonga kazala je da studentice koje su prošle program kažu da im je program jako puno pomogao.

– Osvijestile su koliko ima dezinformacija koje ranije nisu primjećivale i postale su skeptičnije; više nisu postale toliko prijemčive za dezinformacije, iako ne misle da su to bila i ranije – kazala nam je Knežević.

Urednica FaktaPolitike Tena Perišin govorila je o velikim naporima koje su uložili studenti i njihovi mentori.

– Na više kolegija treniralo se proces provjere tvrdnji, a rezultati su objavljivani na podstranici Zagreb News Lab. Objavili smo 40 članaka i 15 videa, ne brojeći kratke video sadržaje koje smo pripremili za mlade i objavili na Instagramu – rekla je Perišin.

– Kroz projekt FaktaPolitika uočeno je niz pokušaja manipulacija biračima i biračicama koje su se kroz različite izborne cikluse kreirale i širile online. Akteri koji ih šire su različiti, ali nemaju svi jednaku odgovornost. Na vrhu liste odgovornosti su političari i kandidati za najviše pozicije, oni koji već imaju moć, koji su pokazali neodgovornost olako šireći netočne, djelomično netočne ili teško provjerljive informacije, ali i mediji koji ne provjeravaju i tvrdnje već ih samo kopiraju i prenose, postajući tako kanal za njihovo širenje, a ne brana od dezinformacija – kazala je Milica Bogdanović iz Gonga.

– Mladi muškarci danas se više informiraju na internetskim portalima, a djevojke na društvenim mrežama. Ipak, mladi se s godinama odmiču od društvenih mreža i vijesti čitaju na portalima. Nisu problem samo dezinformacije, nego i negativa koja se širi, pogotovo što se tiče participacije mladih, a primarna odgovornost leži na institucijama – rekao je Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Profesor FPZG Kosta Bovan, jedan od autora zbornika “Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja”, naglasio je da se mladi danas ne razlikuju previše od ranijih generacija kada je riječ o političkim ponašanjima, iako su ideološki blago skloniji demokršćanstvu nego socijaldemokraciji.

U drugom panelu su učesnici provjere tvrdnji i njihovi mentori s fakulteta u Hrvatskoj govorili o svojim iskustvima, ističući da je to dugotrajan proces i velika odgovornost ili da autori spornih tvrdnji koje se provjeravaju uglavnom ne odgovaraju na upite i pozive onih koji ih provjeravaju. Čulo se i da dezinformacije imaju zlonamjernu namjeru, najčešće se šire kroz mainstream medije, i to pogotovo od strane desnih populista te da izazov nisu samo političari i drugi akteri koji puštaju maglu i dim, nego i novinari i urednici koji objavljuju umjetno generirane gluposti.

(Nenad Jovanović/Novosti)

Poveznica na članak: https://www.portalnovosti.com/borba-protiv-dezinformacija/